Na fotografiji je vidljiv identičan proizvod, pakovanje od šest i po kilograma sa stalkom i nožem, čija je cijena u Njemačkoj na akciji 59,90 evra, dok u Hrvatskoj iznosi čak 119,99 evra.
Autor objave svoj je bijes sažeo u kratkoj, ali snažnoj poruci: “Živjela ova prčija!!”, što je bio okidač za više od stotinu komentara ogorčenih građana.
Nevjerica i ljutnja zbog razlike u cijenama
Rasprava se vrlo brzo razvila u nekoliko smjerova, ali dominantan je bio osjećaj nevjerice i ljutnje zbog očigledne cjenovne nejednakosti unutar jedinstvenog evropskog tržišta. Mnogi su se odmah zapitali zašto bi uopšte kupovali uvozni proizvod po takvoj cijeni pored kvalitetnih domaćih alternativa.
– Lud je onaj ko kupi španski pršut po ovoj cijeni. Osam i po kilograma domaćeg pršuta iz Vrgorca, dimljen, sušen po buri, je 130 evra. Uneseš u kuću, čuje komšija u trećem redu kuća miris – napisao je jedan od najpopularnijih komentatora.
Iako su se neki korisnici složili da je španski jamón vrhunska delicija, većina je smatrala da cijena nije opravdana i da se radi o potcjenjivanju domaćih potrošača. Prema dostupnim podacima, cijene hrane u Hrvatskoj već su neko vrijeme iznad proseka Evropske unije, uprkos tome što je kupovna moć znatno niža nego u razvijenijim članicama poput Njemačke.
Diskusija se neizbježno dotakla i životnog standarda. Jedan korisnik koji živi u Beču slikovito je objasnio problem. Nedeljna korpa mi bude 100 evra, u Hrvatskoj je prošle godine bila 70-80.
E sad, minimalna plata u Hrvatskoj je 750 evra neto, u Austriji je dupla… Medijalna plata u Austriji je 2650 neto, a u Hrvatskoj 1400. To je ta glavna razlika, u Hrvatskoj još plate nisu stigle cijene – piše u jednom komentaru.
Drugi su pokušali da brane trgovce argumentom da autor objave „cherrypicka“, odnosno bira samo proizvode sa ekstremnim razlikama, navodeći da su meso ili piletina jeftiniji u Hrvatskoj.
Uzroci cjenovnih razlika
Najzanimljiviji dio rasprave vodio se oko mogućih uzroka ovakvih cjenovnih razlika. Dok su neki navodili logične faktore poput razlike u porezima, troškova transporta i logistike, drugi su uzroke tražili u dubljim, sistemskim problemima.
Jedan korisnik, tvrdeći da radi u maloprodajnoj industriji, iznio je teoriju da hrvatski zakoni, za razliku od njemačkih, zabranjuju trgovcima prodaju ispod nabavne cijene.
– Kod nas ti država bukvalno zabranjuje da praviš dobre akcije – nadovezao se drugi, sugerišući da zakonska regulativa spriječava tržišno nadmetanje koje bi rezultiralo nižim cijenama za potrošače.
Teorije o oligopolima
Pojavile su se i teorije o postojanju oligopola na hrvatskom tržištu, gdje se nekolicina velikih igrača dogovara o cijenama, dok država ne čini dovoljno da zaštiti potrošače.
– Naš problem nisu ni carine ni porezi ni razuđena obala, već oligopoli, a umjesto da toj ‘prijateljskoj saradnji’ stane na kraj, država se samo pravi mutava- zaključio je jedan od učesnika rasprave, piše Večernji list.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.