Politika

Diplome na čistac, pare nazad: Kako nas je Nikolina Šljivić podsjetila na hronične bolesti javnog sektora

Javne institucije, tajne diplome. Ili, bolje rečeno, upitne.

nina šljivić poslanik dns-a
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Slučaj Nikoline Šljivić, samostalne poslanice u NS RS i novopečene v.d. zamjenice direktora RUGIPP, nije incident, nego simptom.

I to ne prolazni, nego hronični – onaj koji se godinama gura pod tepih, dok se javnosti servira priča o „stručnosti“, „procedurama“ i „zakonu“.

Javne institucije godinama funkcionišu na osnovu diploma koje se ne provjeravaju, plata koje se ne preispituju i odgovornosti koja ne postoji. Šljivićeva nije problem sama po sebi. Problem je sistem koji joj je omogućio da bude pravilo, a ne izuzetak.

Ako jedna diploma može biti upitna (ne tvrdimo da je lažna), koliko je još takvih? I koliko nas to sve košta?

Jer, razlika između srednje škole i fakulteta, bar u javnom sektoru, ne mjeri se samo u godinama školovanja, nego i novcem koji se uzima iz džepova građana.

Zašto se već jednom, kada se godinama to pitanje (s razlogom) poteže, ne izvrši sistemska revizija diploma svih zaposlenih u javnom sektoru? Sveobuhvatno, transparentno i javno. Ako se utvrdi da je neko godinama primao platu kao visokoobrazovani kadar, a da za to nije imao zakonsku osnovu, postavlja se i još jedno logično pitanje: zašto taj novac ne bi bio vraćen?

Šljivićeva je, podsjetimo, u pokušaju da utiša kritike, javno objavila svoju diplomu, tvrdeći da je izložena kampanji koja nema nikakve veze ni s profesionalnim standardima, ni s osnovnim ljudskim dostojanstvom. Međutim, ono što je predstavljeno kao čin transparentnosti, imalo je suprotan efekat – umjesto da razriješi dileme, otvorilo je čitav niz novih pitanja.

Pročitajte još

Na diplomi Univerziteta „Union – Nikola Tesla“ u Beogradu, Poslovno-pravnog fakulteta, jasno je naznačen datum izdavanja: 27. januar 2019. godine. Problem je u tome što je tog dana bila – nedjelja, što se dalo lako i brzo provjeriti.

Dodatne sumnje izaziva i hronologija studiranja. Prema diplomi, Šljivićeva je fakultet upisala u akademskoj 2015/2016. godini, a završila ga već 15. juna 2018. godine, stekavši 240 ECTS bodova, što odgovara četvorogodišnjem studiju.

I kao da to nije bilo dovoljno, dokument je potpisao profesor Vladimir Stojanović – kontroverzni profesor protiv kojeg se na Sudu BiH vodi proces zbog sumnji u trgovinu falsifikovanim diplomama.

Pravosudne institucije

Pravnik Milko Grmuša za Srpskainfo kaže da postoje svi zakonski mehanizmi da svako, ko je na bilo koji način lažnim prikazivanjem činjenica ostvario bilo kakvu imovinsku ili neimovinsku korist, može i treba da odgovara.

-U ovakvim situacijama, ali u čitavom nizu drugih situacija, kada je riječ o anomalijama u Republici Srpskoj i BiH, nije najveći problem nedostatak zakonskih rješenja – ona postoje, nije čak problem u lošim ili nedovoljno kvalitetnim zakonskim rješenjima – najčešće su dobra, ključni problem je njihovo neprimjenjivanje. Zašto je to tako, pitanje je za inspekcijske organe i za pravosudne institucije. Kada kontrolni i pravosudni organi odrade svoj posao u skladu sa zakonom, za šta su i plaćeni, ovakvih stvari, o kojima bruji javnost – neće biti – kaže Grmuša.

Milko Grmuša
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Zbog ovakvih slučajeva, koji je i povod našeg razgovora, Grmuša kaže da smo postali predmet izrugivanja.

-Umjesto što na stub srama, negdje i opravdano, stavljamo aktere iz politike, jer su najvidljiviji, mislim da na najsramniji stub srama treba da stavimo ljude iz pravosuđa, zato što su godinama i decenijama anonimni, zato što su većinom kukavice, koje su dozvolile da zbog svog ličnog komoditeta i kukavičluka ova zemlja bude jedna od onih kojima se najviše izruguju. Vijesti o ovim našim ekscesima sa zluradošću prenose svi iz regiona – rekao je on za Srpskainfo.

“Prije ćemo na Mjesec”

Sociolog Vladimir Vasić kaže da smo duži niz godina u velikoj opasnosti jer smo degradirali obrazovanje.

– Obrazovanje je temeljna vrijednost društva. Ako razrušimo te bazne vrijednosti, ne možemo da govorimo o progresu. Mi smo već duži niz godina u velikoj opasnosti, jer smo degradirali nauku, degradirali smo obrazovanje, degradirali smo poziv i profesiju nastavnika, profesora, učitelja i na kraju, i učenika. To nam se obija o glavu na najgori način. Nije toliki problem kadriranje nekih ljudi sa lažnim diplomama, koliki je problem u tome kakva se poruka šalje mladim ljudima – da se sve može uz pomoć partijske linije, da se sve može putem korupcije, da nam nauka i obrazovanje nisu potrebni – kaže Vasić.

Vladimir Vasić
FOTO: BN TV/YOUTUBE/SCREENSHOT

Ono što je, kaže on, nekad bilo najvrednije, mi smo na jedan grub način degradirali i pogazili.

– Ljudi koji imaju poluge vlasti u rukama i koji bi trebalo da čuvaju taj dignitet obrazovanja, iskoristili su i zloupotrijebili te položaje i poslali jednu užasnu poruku. Mandati budu i prođu, ali poruka koja se šalje, zaista je dublja i opasnija. Dolazim iz institucije visokog obrazovanja, sa Univerziteta, znam kolika je borba za studente, kolika je borba da se vrati dignitet nauci i društvu upravo iz ovih razloga o kojima pričamo. Studenti i mladi ljudi pitaju nešto na šta mi nemamo odgovor: a zašto bih ja studirao i išao na fakultet, ako mi društvo mogućnost da legalno kupim diplomu – priča Vasić.

Vasić kaže da je to nacionalna katastrofa u koju srljamo i da nam, bez ozbiljnih reformi, nema spasa.

-Spasa nema ni bez ozbiljnih predstavnika, bez iščišćavanja javnog sektora od kupljenih diploma, ali u tom slučaju, imali bismo jednu katastrofu u društvu, jer bi nam nedostajalo kadrova u javnom sektoru. To bi blokiralo društvo. Ali vjerujem da ćemo prije komercijalno putovati na Mjesec, nego što ćemo to uraditi – zaključio je on.