Bosanac u Njemačku ušao bez dokumenata, pa nestao: Porodica mjesečno prima pomoć od 7.300 evra, oca pokušavaju deportovati već 23 godine

Prema navodima njemačkih medija, u službenim podacima oca familije stoji da je mjesto rođenja Bihać kao i da ima državljanstvo Bosne i Hercegovine, ali je u jednom dokumentu rubrika za “zemlju rođenja” označena kao “neutvrđeno” i zbog toga nikako ne može biti deportovan. U pitanju je, kako mediji opisuju birokratski apsurd i primjer nemoći sistema deportacija.

Ušao u Njemačku bez dokumenata pa nestao

Kako se saznaje, ovaj Bosanac je u Njemačku ušao bez dokumenata, potom je u periodu kada je trebao biti udaljen iz zemlje nestao i nisu mogli godinama da ga nađu, a nakon ponovnog pojavljivanja dobio je tolerisani boravak (Duldung) uprkos ranijoj odluci o deportaciji. Posebno se ističe da gradska služba u Kelnu godinama nije pribavila potrebne zamenske putne isprave za povratak.

Finansijski dio priče izazvao je najveću pažnju javnosti: prema rješenju socijalne službe za oktobar 2023., porodica prima oko 7.300 evra mjesečno (oko 87.600 evra godišnje). U tekstu “Kölner Stadt-Anzeigerse” navodi se i zvanična izjava iz Grada Kelna, kako ovo nije usamljeni slučaj i da je tamo trenutno sedam porodica s po deset članova koji primaju slične naknade, te da ukupna godišnja podrška za tražioce azila u toj metropoli iznosi 65,46 miliona evra.

Šta sve podrazumijeva pomoć

Riječ je o podršci koja se u Njemačkoj isplaćuje kroz sistem naknada po Zakonu o davanjima za tražioce azila (AsylbLG). Na zvaničnoj stranici Grada Kelna navodi se da ove pomoći obuhvataju osnovne potrebe poput smještaja, grijanja, ishrane, odjeće i zdravstvene njege, u zavisnosti od statusa i konkretne situacije korisnika.

Kölner Stadt-Anzeiger navodi i stav Ministarstva za izbeglice/izbjeglička pitanja NRW da su deportacije u Bosnu i Hercegovinu “po pravilu” bez većih problema, uz podatak da je 2024. u BiH vraćeno 38 osoba, a do 31. oktobra naredne godine 47, te da je samo jedna deportacija u obje godine propala zbog nedostatka važećih dokumenata.

U tekstu se navodi i da je osoba više puta osuđivana za krivična djela (među njima krađe i prevare), te da je u toku još jedan postupak, što je otvorilo političku raspravu o odnosu deportacija, „tolerisanog boravka“ i socijalnih davanja, prenosi Blic.