Problemi se uglavnom javljaju na istim mjestima, a do naredne poplave uzrocima, odnosno preventivnom djelovanju, posvećuje se malo ili nimalo pažnje. Narednih dana meteorolozi najavljuju nove velike količine padavina, a pitanje je da li smo za njih spremni.
Početkom ove godine zabilježene su velike poplave duž toka rijeke Drine u mjestu Karakaj. Mještani su očajni jer im se godinama ponavlja isti scenario. Pozivaju vlasti da riješe barem neke od problema.
-Imamo jedno 200 metara da se spoji odavdje do karakajskog mosta, do rijeke Hoče da se spoji. Molimo predsjednika, molimo državu – rekao je Milisav Popović, mještanin naselja Karakaj u Opštini Zvornik.
– Ovo je nama četvrta poplava do sada. Evo, komšijama je ušlo u kuću. Nadamo se da neće biti veća katastrofa nego što jest – kazao je Slađan Garić, mještanin naselja Karakaj u Opštini Zvornik.
Ogromne probleme sa plavljenjem Drine imaju i u Bijeljini, te okolnim naseljima. Ekolozi upozoravaju na ljudski faktor.
– Ogromne količine šljunka koji je ilegalno izvađen na mjestima koja nisu za to predviđena. Mijenjaju se tokovi tih podzemnih voda, mijenjaju se tokovi tih nadzemnih drinskih otoka i to se mijenja svakodnevno – objasnila je Snežana Jagodić Vujić, predsjednica Udruženja “Eko put”.
Ovo su samo neki od primjera posljedica odnosa prema prirodi i vlasti prema građanima. Profesor Nedim Suljić ističe da je svako područje Bosne i Hercegovine specifično za sebe, pa samim tim i uzroci poplava.
-Stvar je u tome što imamo jako zastarjele odvodne kanalizacione sisteme koji se godinama ne održavaju, pogotovo kada je riječ o oborinskoj kanalizaciji. Imamo jako loše spojeve, začepljene odvodne sisteme, a povrh svega imamo i nelegalnu sječu šuma. I do nas samih, do građana Bosne i Hercegovine, da ne bacamo otpad na obale rijeka, da ne bacamo pogotovo kruti, čvrsti, veliki otpad, jer samim tim sprječavamo proticajnu moć, pogotovo kada naiđe poplavni talas – pojasnio je Nedim Suljić, stručnjak iz oblasti hidroenergetike.
Kao ključni faktor u rješavanju svih navedenih uzroka poplava, profesor Suljić ističe neadekvatan odgovor vlasti i njihovu slabu koordinaciju na svim nivoima.
– Ono što je suština svega kod nas jeste da nema državnog ministarstva za vodoprivredu, nego je to svedeno na nivoe entiteta. Imamo u oba entiteta zakone o vodama koji su manje-više slični. Međutim, ni vodotoci ni poplave ne poznaju nikakve prirodne, niti administrativne granice između opština i entiteta, i tu je osnovni problem – rekao je Suljić.
Ukoliko političari, ali i građani Bosne i Hercegovine, ne osvijeste vlastitu odgovornost, izvjesno je da će se scenariji iz prethodnih godina, kada su u pitanju poplave u BiH, ponavljati, piše BHRT.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.