Prema podacima Federalne agencije za vanredne situacije (AFE ), od 5. januara je više od 36.000 hektara autohtonih šuma, pašnjaka, sela i turističkih kompleksa u Patagoniji poharano je požarima, uglavnom u južnoj argentinskoj provinciji Čubut. “Grinpis” navodi da pogođena površina prelazi 40.000 hektara.
U Čileu je u januaru u požarima stradalo najmanje 18 ljudi. Ekološke grupe i lokalni radnici krive ekstremne vremenske prilike, koje naučnici povezuju sa klimatskom krizom, ali i smanjenje budžeta za prevenciju požara, prenosi Blic.
– Ove godine nije bilo dovoljno snijega, pa je nivo vlažnosti nizak, a u šumi se nakupilo mnogo zapaljivog materijala – rekao je “Gardijanu” Andres Napoli, direktor Fondacije za životnu sredinu i prirodne resurse (FARN), aludirajući na monokulturne zasade borova koji djeluju kao “bure baruta”.
Milejeva vlada smanjila budžet
Nedavne padavine i napori vatrogasaca doneli su trenutni predah, ali su požari ponovo buknuli nakon dugotrajnih toplotnih talasa i jakih vjetrova. Vlada argentinskog predsednika Havijera Mileja sistematski je smanjila finansiranje Nacionalne službe za upravljanje požarima (SNMF), što je dovelo do smanjenja budžeta za čak 81 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Napori u prevenciji – poput izgradnje protivpožarnih pojasa i angažovanja zajednice – su otežani, a vatrogasci rade u lošim uslovima i za niske plate (400-500 evra mjesečno), navodi Gardijan. Napoli je rekao da smanjenje budžeta takođe pogađa sisteme ranog upozoravanja i vazdušnu podršku, s tim da su sati letenja aviona za gašenje požara smanjeni sa 5.100 na 3.100. Zajednice u pogođenim oblastima formiraju svoje vatrogasne brigade koje rade uz zvanične.
– Koristimo motorne testere, grabulje, crijeva, motorne pumpe – svakodnevne predmete – rekao je listu Dijego Kalfukeo, lokalni proizvođač malina.
“Bogataši blatnjavi nose motorne pumpe”
Solidarnost ovdje prevazilazi i birokratiju i klasne razlike.
– Možete da vidite nekog bogataša kako blatnjav nosi motornu pumpu u spektakularnom vozilu – rekao je Gardijanu ekolog Lukas Ćjape, koji je decenijama upozoravao da je zamena autohtonih stabala u planinskom lancu Anda visokozapaljivom stranom borovinom recept za katastrofu.
Prema Ernanu Đardiniju, koordinatoru šuma u “Grinpisu”, sadašnja politika argentinske vlade se poklapa sa Mileijevim negiranjem klimatske krize koju su izazvali ljudi.
– On je ukinuo finansiranje zakona o šumarstvu koji obuhvata deo sredstava namijenjenih provincijama za brigu o autohtonim šumama, a koja patagonske pokrajine koriste za mnoga pitanja, uključujući požare. Argentina spada među 15 zemalja koje najviše krče šume u svijetu – rekao je on.
“Stabla će ostati da stoje, ali zemlja…”
Karlos Dijaz Majer, tužilac koji istražuje požare, potvrdio je da je radna hipoteza da bar neki požari nisu “prirodni”.
Pronašli smo zapaljive materijale na mjestu gdje je požar vjerovatno započeo – rekao je on.
Ali, tužilaštvo u Čubutu nije našlo dokaze koji ukazuju na optužbe protiv Mapuča ili Izraelaca. To su teorije zavjere koje nemaju osnova. Ne poklapaju se ni sa čim u stvarnosti – rekao je Đardini.
Prema Napoliju, posljedice požara su očigledne i dugotrajne. Radi se o ekstremno biodiverzitetnom području, sa mjestima koja su čak proglašena zaštićenima zbog očuvanja čileanskog gvemalija (jeleni) – rekao je on, ukazujući da će lokalno stanovništvo biti ozbiljno pogođeno u pogledu stanovanja, posla i zdravlja.
– Stabla će ostati da stoje. Ali zemlja će se pretvoriti u pepeo – dodao je Napoli.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.