Svijet

(MAPA) 6 znakova da je sukob NEIZBJEŽAN: Bombarderi, nosači aviona, municija, nema šta se ne kreće ka Bliskom istoku

Brzo gomilanje američkih snaga na Bliskom istoku napredovalo je do tačke da američki predsjednik Donald Tramp ima mogućnost da naredi početak vojne akcije protiv Irana već ovog vikenda, saopštili su zvaničnici administracije i Pentagona.

američki nosač aviona abraham linkoln
FOTO: CATI CLADERA/EPA

Iako su tenzični pregovori u toku, Bijela kuća je pred važnim izborom diplomatija ili rat.

Tramp nije dao nikakve naznake da je donio odluku o tome kako će postupiti. Ali napor da se okupi vojna sila sposobna da napadne iranski nuklearni program, njegove balističke rakete i prateća mjesta za lansiranje nastavljen je ove sedmice uprkos indirektnim razgovorima između dvije zemlje održanim u utorak, pri čemu je Iranu potrebno dvije sedmice da se vrati sa detaljnijim prijedlozima za diplomatsko rješenje, piše Njujork tajms.

Iako Tramp sebe naziva “mirotvorcem” koji je okončao više ratova, napad na Iran bio bi sedma američka vojna intervencija u drugoj zemlji u posljednjih godinu dana, a druga u Iranu. Ali za razliku od tadašnjih napada, ciljevi američkog lidera sada su manje jasni. Takođe, sukob će vjerovatno trajati sedmicama i ličiće na totalni rat, a ne na prošlogodišnje ciljanje pojedinačnih meta, rekli su ove sedmice izvori za Aksios.

Trampova „armada“, kako ju je nazvao, uključuje:

– nosače zrakoplova „Abraham Linkoln“ i „Džerald R. Ford“

– ratne brodove opremljene raketama „tomahavk“

– ratne brodove koji prevoze PVO sisteme

– nevidljive lovce „F-35“

– jurišne avione „F/A-18“

Prema pisanju Njujork tajmsa, nosač aviona “Džerald R. Ford” i njegovi ratni brodovi, korišteni u invaziji na Venecuelu tokom hapšenja tamošnjeg predsjednika Nikolasa Madura, u srijedu su se kretali ka Gibraltarskom moreuzu. Takođe, još jedan razarač poslan je u sjeverni dio Arapskog mora, a jedan je na putu, čime je ukupan broj razarača povećan na 13.

Zrakoplovna baza „Muvafak Salti“ u istočnom Jordanu izgleda da je postala centralno čvorište za američke zrakoplovne snage. Broj borbenih aviona sada je povećan na 30. Krajem januara ovdje su stigla i četiri aviona za elektronsko ratovanje, koji se koriste za ometanje radarskih i komunikacionih sistema, a prema satelitskom snimku ima najmanje pet dronova „MQ-9 Reaper“ u bazi.

Satelitski snimci otkrivaju i da Sjedinjene Države raspoređuju dodatne avione, uključujući izviđačke i one za dopunu goriva, ali i desetine tankera i teretnih letjelica kako bi snabdijevale snage na Bliskom istoku. Pentagon je poslao dodatne PVO sisteme „Patriot“ i „Thaad“ u region, kao zaštitu od potencijalne odmazde i udara iranskih raketa kratkog i srednjeg dometa. U regionu se nalazi oko 30.000 do 40.000 američkih vojnika.

Bombarderi dugog dometa sa sjedištem u SAD, koji bi mogli pogoditi ciljeve u Iranu, takođe su u stanju pripravnosti. Nekoliko aviona za specijalne operacije, osmatranje i dopunu goriva poslano je u vojnu bazu „Dijego Garsija“ u Indijskom okeanu. Kako navodi Skaj njuz, SAD su poslale veliku grupu aviona-cisterni za dopunu goriva u vazduhu.

6 znakova da je napad neizbježan

Tržišta predviđanja signaliziraju povećana očekivanja vojne akcije ove godine. Na platformi „Polimarket“, vjerovatnoća američkog ili izraelskog napada do 30. juna trenutno je oko 71 posto. Američke snage zauzimaju pozicije, dok diplomatija tapka u mjestu oko ključnih pitanja.

Prema analizi Njuzvika, postoji šest znakova da je Trampov napad na Iran neizbježan:

Tramp demonstrira silu na Bliskom istoku

Veličina i brzina gomilanja američke vojske su upečatljive. Najprije slanje najvećeg nosača zrakoplova na svijetu – „Džerald R. Ford“ – na Bliski istok, gdje su već raspoređeni „Abraham Linkoln“, nekoliko razarača sa navođenim raketama, avioni i mornaričke snage, a zatim nedavno obaranje iranskog drona koji se približavao „Linkolnu“, prevazilazi rutinsko odvraćanje. Postavlja se infrastruktura potrebna za kontinuirane zračne i pomorske udare.

Planirana „masivna, višesedmična kampanja“

Anonimni izvori za „Aksios“ opisali su planove za „masivnu, višesedmičnu kampanju“, a ne samo precizne udare poput onih koje je Tramp naredio prošlog ljeta na iranska nuklearna postrojenja. Takvom retorikom priprema se američka javnost na dugotrajan sukob, ali se i šalje signal Iranu da je Vašington ozbiljan. To takođe može povećati vjerovatnoću eskalacije.

Razgovori zapeli na crvenim linijama

Dvije strane i dalje su daleko od dogovora. Indirektni pregovori u Ženevi, uz posredovanje Omana, pokazali su ograničen napredak. Američki potpredsjednik Džej Di Vens rekao je da su razgovori ove sedmice „na neki način“ bili uspješni, ali je jasno stavio do znanja da je Tramp postavio „crvene linije koje Iranci još nisu spremni razmotriti“. Teheran insistira da ima pravo obogaćivati uranij na svojoj teritoriji i odbija da se odrekne zaliha obogaćenog uranija do 60 posto čistoće, što je tik ispod nivoa za proizvodnju oružja.

Pročitajte još

Iran utvrđuje ključne objekte

Nedavni satelitski snimci, koje je u srijedu objavio „Rojters“, pokazuju da Iran tiho popravlja i utvrđuje ključne objekte, što sugeriše da se Teheran priprema za sukob iako diplomatski napori još traju. Analitičari su primijetili nove krovove i skrivene strukture koje se grade iznad oštećenih zgrada na glavnim nuklearnim lokacijama kao što su Natanz i Isfahan. Neki ulazi u tunele djeluju ojačano, a raketne baze pogođene u sukobu su popravljene.

Nemiri u Iranu uzdrmali rukovodstvo

Iransko rukovodstvo suočava se i s rastućim pritiscima kod kuće. Godine sankcija, sve teža ekonomska situacija, nestabilnost valute i talasi nemira opteretili su politički sistem i narušili povjerenje javnosti. Inflacija je i dalje visoka, kupovna moć je pala, a frustracija se izlila na ulice, što je dovelo do brutalnih obračuna vlasti s demonstrantima. Ti unutrašnji pritisci oblikuju i vanjsku politiku Teherana. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei tvrdi da čak i najjača vojska na svijetu može pretrpjeti težak udarac. Istovremeno, ministar vanjskih poslova Abas Aragči zauzeo je umjereniji ton, rekavši da se „otvorio novi prozor“ za diplomatiju.

Ormuski moreuz zatvoren prvi put od 1980-ih

Iran je u utorak zatvorio Ormuski moreuz zbog vojnih vježbi s bojevom municijom, što je bio prvi zvanično najavljen prekid saobraćaja kroz ovaj ključni morski prolaz od 1980-ih. Kroz moreuz prolazi oko 20 posto svjetske nafte. Iako je potez bio kratkotrajan, predstavljao je jasno upozorenje: svaki sukob imao bi globalne ekonomske posljedice. Ako bi Iran bio napadnut, mogao bi uzvratiti na načine koji bi poremetili energetska tržišta. Zalivske arapske države upozorile su da bi svaki napad mogao izazvati širi regionalni rat, piše Blic.