Američki mediji su tim povodom izdvojili osam najpoznatijih govora o stanju nacije, a prvi među njima bio je onaj Franklina Roosevelta iz 1941. godine. On je tada iznio “četiri slobode” koje bi svi ljudi trebali imati.
Te slobode, rekao je, bile su sloboda govora, sloboda vjeroispovijesti, sloboda od oskudice i sloboda od straha. Rekao je da to simbolizira ciljeve Amerike i predstavlja vrijednosti kojih bi se svi Amerikanci trebali pridržavati.
Bivši predsjednik Lindon Džonson iskoristio je svoj govor Kongresu 1964. godine kako bi proglasio “nacionalni rat protiv siromaštva”.
– Naša borba protiv siromaštva biće ulaganje u najvrijednije naše resurse – vještine i snagu naših ljudi – rekao je.
Govor je uveliko preoblikovao ulogu savezne vlade u socijalnoj politici, što je dovelo do stvaranja Mediker, Medickejd i proširenih napora za građanska prava.
Bivši predsjednik Džerald Ford je 1975. godine rekao Kongresu da stanje nacije, jednostavno, nije dobro.
– Milioni Amerikanaca su bez posla. Recesija i inflacija nagrizaju novac miliona drugih. Cijene su previsoke, a prodaja prespora – rekao je u svom govoru.
Predsjednik Ronald Reagan 1982. godine iskoristio je ovaj govor kako bi odao priznanje Lenniju Skutniku koji je skočio u rijeku Potomak kako bi spasio ženu nakon avionske nesreće.
– Vidjeli smo herojstvo jednog od naših mladih vladinih službenika, Lenija Skutnika – rekao je Reagan.
Ovo je pokrenulo tradiciju u kojoj predsjednici pozivaju obične Amerikance u galeriju kao primjere političkih tema.
Bivši predsjednik Bil Klinton održao je dva govora Kongresu dok je bio pod oblakom skandala.
Godine 1998, Klinton je progovorio samo nekoliko sedmica nakon što je negirao aferu s Monikom Levinski, fokusirajući se na politiku.
Tokom 2002. godine, samo nekoliko mjeseci nakon napada 11. septembra, predsjednik Džordž Buš je povukao čvrstu liniju u svojoj vanjskoj politici proglasivši Irak, Iran i Sjevernu Koreju “osovinom zla”.
Kao predsjedavajuća Predstavničkog doma, zastupnica Nanci Pelosi (demokrata iz Kalifornije) dospjela je na naslovnice zbog svog sarkastičnog aplauza tokom govora predsjednika Trampa o stanju nacije 2019. godine.
Godinu dana kasnije, Pelosi je ponovo iskoristila priliku cijepajući komade papira – za koje se vjeruje da su kopija Trampovog govora – nakon što je završio s govorom.
Taj trenutak je eskalirao tenzije između Pelosi i Trampa. Neki su se u to vrijeme pitali da li je Pelosi prekršila zakon trganjem Trampovog govora, koji su mnogi smatrali arhivskim dokumentom, piše Klix.
Ipak, to je bila kopija govora, a ne službeni dokument, izvještava AP.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.