Cijena nafte je porasla za više od 15 odsto, dok su cijene prirodnog gasa u jednom trenutku bile udvostručene, što je ponovo u centar pažnje stavilo veliku zavisnost Evrope od uvoza nafte i gasa, prenosi Blumberg.
Analitičari ističu da visoke cijene sirovina pogađaju privredni rast i kupovnu moć u Evropi direktnije nego u SAD, koje su najveći svjetski proizvođač nafte.
Ova dinamika podsjeća na energetsku krizu iz 2022. godine, kada je evro nakratko pao ispod pariteta sa dolarom.
Direktor strategije za devizno tržište u ING banci Kris Tarner smatra da će trajanje novog energetskog šoka biti ključni faktor za budućnost evropske valute.
Prema njegovim riječima, od toga zavisi da li će se evro stabilizovati blizu nivoa od 1,15 dolara ili će nastaviti pad ka opsegu od 1,10–1,12 dolara.
Strategijski tim banke Barklis povlači paralelu sa reakcijom tržišta nakon početka rata u Ukrajini u februaru 2022.
Prema njihovim modelima, za svakih 10 odsto rasta cijene nafte, dolar u prosjeku jača za 0,5 odsto do jedan odsto u odnosu na evro, a sličan skok cijene gasa slabi evro za oko 0,25 odsto.
Analitičari smatraju da kupovina evra u ovom trenutku nosi visok rizik i zahtijeva čvrsto uvjerenje da će se sukob na Bliskom istoku brzo ukončati.
Predstavnik Standard banke Stiven Barou trenutno preporučuje prodaju evra (kratku poziciju) u odnosu na dolar i australijski dolar, pošto predviđa da se svjetske cijene energenata neće uskoro smiriti.
Sličnog su stava i u banci Barklis, gdje vjeruju da će valute zemalja koje izvoze sirovine, poput Australije, kao i tradicionalna “sigurna utočišta” kao što je švajcarski frank, profitirati na račun evropskih valuta.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.