U međuvremenu, BiH su na zacrtanom “evropskom putu” prestigle čak i ratom razorena Ukrajina i Moldavija, a političari iz vladajućih stranaka na nivou BiH, koji su građanima nakon opštih izbora 2022. obećavali “svijetlu evropsku perspektivu”, više djeluju kao rogovi u vreći nego usaglašen tim koji je sposoban da iznese zahtjeve iz Brisela kako bi BiH što prije postala punopravna članica EU.
Posljednjih dana gorući problem zbog navedenog nehajnog odnosa domaćih vlasti prema EU postao je onaj s kojim se suočavaju vozači transportnih preduzeća iz BiH.
Kako je Srpskainfo nedavno objavila, za vozače s pasošem BiH počela su privođenja u policijske stanice na teritoriji Hrvatske, uz izricanje zabrane ulaska u Šengen u trajanju od šest mjeseci.
– Nakon višesedmičnih problema na granici sa Hrvatskom i masovnog vraćanja profesionalnih vozača iz BiH, sada smo suočeni s novom fazom pritisaka. Iako formalno nije riječ o lišavanju slobode, sama činjenica da se vozači privode i da im se izriču zabrane ulaska, predstavlja alarmantan signal za cijeli transportni sektor BiH – ističu domaći prevoznici.
Oni upozoravaju da će, ako se problem boravka domaćih vozača u Šengen zoni ne riješi, BiH izgubiti vlastiti transportni sektor i postati tržište za strane prevoznike. Takođe, procjene govore da bi u prvoj fazi moglo doći do gašenja velikog broja domaćih transportnih kompanija, gubitka do 20.000 radnih mjesta, kao i ozbiljnog ugrožavanja izvoza i logističkog sistema države.
– Ako se hitno ne pokrene ozbiljan politički dijalog s institucijama EU i susjednim državama, posljedice će osjetiti cijela privreda BiH. Naša borba traje već 14 mjeseci i nastaviće se sve dok se ne ispune legitimni zahtjevi transportnog sektora – upozorili su prevoznici, koji 23. marta najavljuju novu blokadu graničnih prelaza za teretni saobraćaj zbog neriješenih problema s boravkom vozača iz BiH u EU.
Inače, vrijedi podsjetiti da je prije nekoliko dana, reagujući na proteste prevoznika i nihove muke s boravkom na teritoriji EU, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac, pokušavajući da prebaci odgovornost, predložio da prevoznici protestuju ispred zgrade Delegacije EU u Sarajevu. Međutim, stigao mu je ekspresan odgovor ogorčenih prevoznika koji su postavili pitanje šta je to vlast u BiH učinila u posljednjih 14 mjeseci da ne dođe do ovakvog scenarija.
Identično pitanje može se postaviti i predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, Borjani Krišto, koja se već godinama, kao i njen stranački lider Dragan Čović, javno hvali kako je HDZ „lokomotiva na evropskom putu BiH“.
Među onima koji se, navodno, aktivno zalažu za evropski put BiH, dok u praksi rade potpuno suprotno, jeste i aktuelni ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković. Umjesto da svoje napore usmjeri na ubrzaniji put BiH ka EU, Konaković je svoj dosadašnji mandat u Savjetu ministara uglavnom koristio za političke obračune i svađe s Miloradom Dodikom i vlastima u Republici Srpskoj, kao i vođenje spoljne politike bez bilo kakvih konsultacija s legitimnim srpskim predstavnicima na nivou BiH.
Zbog stalnih političkih svađa i trzavica BiH je, podsjećamo, ostala uskraćena i za desetine milione evra iz prve tranše finansijske pomoći evropskog fonda za reformu i rast Zapadnog Balkana. Inače, radi se o sredstvima u visini milijarde evra.
Ekonomski stručnjak i bivši ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, za Srpskainfo tvrdi da su muke domaćih prevoznika s boravkom u zemljama EU samo početak problema, te da bi situacija i za obične građane, prema njegovim riječima, u bliskoj budućnosti mogla da bude sve gora.
– Što se tiče mjera prema našim prevoznicima, sve je to povezano s tim da je BiH, posebno u posljednje tri godine, prema međunarodnoj statistici na ljestvici kriminala i korupcije u samom vrhu i taj problem se konstantno povećava – upozorava Aćimović.
Tvrdi da su u Briselu zaključili da, jednostavno, ne postoji bilo kakva garancija da će bilo šta od onog što se dogovori na nivou BiH biti ispunjeno.
– Ljudi koji se bave transportom su jedan problem. Drugi problem je to što vidimo da se već na granicama iz BiH prema zemljama EU ljudi izvode iz automobila, da trpe razna poniženja, ulaze u sistem specijalne kontrole i da im se time pokazuje da su građani drugog reda. Treće, vidimo da već imamo i ogroman problem zbog toga što je BiH u tzv. petom evalucionom krugu, a to je krug posmatranja koji je trebalo već davno da bude završen. Taj peti krug se zasniva na usvajanju zakona i podzakonskih akata, a šesti krug, koji je i najvažniji, jeste krug ispunjenja tih zakona – objašnjava Aćimović.
Vlasti u BiH, ističe on, uopšte nisu došle ni blizu tog šestog kruga i još uvijek raspravljaju o usvajanju jednog ili dva evropska zakona.
– Ta situacija dovela je do toga da se BiH nalazi na listi zemalja najvećeg rizika, gdje je peta zona ona najgora, i to su zemlje koje se nalaze u ratu. BiH se nalazi u četvrtoj zoni. Sljedeća stepenica je najgora. To su problemi zbog kojih EU više ne vjeruje BiH – zaključuje Aćimović.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.