U manastiru Tumane farbanje jaja za Uskrs je poseban doživljaj. Uskršnja jaja nisu samo ukras na trpezi, već i svjedočanstvo vremena kada se svaka namirnica poštovala, a svaki običaj imao svoju svrhu. U tom duhu, Ljiljana Plećević, majka igumana ove srpske svetinje, otkriva da se u Tumanu jaja za najveći hrišćanski praznik farbaju na starinski, pomalo zaboravljeni način. Pored lukovine, koja je osnovni sastojak, mama Ljilja, kako je svi od milja zovu u manastiru, obavezno koristi sezonske biljke i začine koji obezbjeđuju da jaja duže traju.
– Napolju uberemo sve sezonske biljke – koprivu, maslačak i sve druge jestive biljke. Listiće biljaka stavljamo na jaja kao uzorke, a onda u najlon čarape ređamo jaja. Noć pred farbanje jaja stavljamo opranu lukovinu u vodu da odstoji, kako bi voda iz luka prešla u vodu. Prije nego što spustimo jaja u šerpu sa lukovinom i vodom, dodajemo različite začine. Stavljamo dosta soli, bibera, lorbera, majčine dušice i bosiljka, i jaja kuvamo na tihoj vatri cijelio dan – otkriva Ljiljana.
Kako dalje objašnjava, jaja kroz pore poprime i dio ukusa i boje kako lukovine, tako i začina.
– To je tradicija naših starih kafana, gdje su kafedžije tako farbale jaja da ona duže mogu da stoje, a da ostanu jestiva. Uvijek su poslije Uskrsa u kafanama na stolovima stajala uskršnja jaja – koliko stolica, toliko jaja i, naravno, so da bi svi gosti uz rakijicu mogli da pojedu i uskršnje jaje – podseća majka igumana manastira Tumane.
Prema njenim riječima, dužina kuvanja jaja, so i ostali začini konzervišu jaja tako da ona jako dugo mogu da stoje poslije Uskrsa.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.