U objavi na svojoj platformi Truth Social Tramp je napisao: “NATO nije bio tu kada nam je bio trebao, i neće biti tu ako nam ponovo budu trebali. Sjetite se Grenlanda, tog velikog, loše vođenog komada leda!!!”.
Najnovija oštra izjava dolazi samo dan nakon što je Tramp objavio dvosedmično primirje s Iranom nakon više od mjesec dana intenzivnih borbi. Tramp je više puta kritikovao članice NATO-a jer se nisu pridružile američko-izraelskim ratnim naporima protiv Irana. Taj poziv na akciju nazvao je ‘velikim testom’ za Savez, a istovremeno je otvoreno prijetio povlačenjem Sjedinjenih Država iz njega.
Na konferenciji za novinare u Bijeloj kući u ponedjeljak Tramp je izjavio: “Sve je počelo, ako želite znati istinu, s Grenlandom. Mi želimo Grenland. Oni nam ga ne žele dati. A ja sam rekao: ‘Zbogom’.”
Odnosi između Vašingtona i evropskih saveznika dodatno su se pogoršali nakon što je Tramp zaprijetio uvođenjem carina evropskim zemljama te signalizirao moguću vojnu akciju kako bi stekao kontrolu nad Grenlandom, danskim autonomnim teritorijem. Već u januaru Trump je tvrdio da su on i glavni sekretar NATO-a Mark Rutte postigli ‘okvir budućeg sporazuma u vezi s Grenlandom’, piše CNBC.
Iranski rat donio je nove pukotine u transatlantskim odnosima. Nekoliko članica NATO-a usprotivilo se podršci američko-izraelskoj vojnoj kampanji protiv Irana. Uskratile su američkim vojnim zrakoplovima korištenje svog vazdušnog prostora te odbile učestvovati u pomorskim snagama usmjerenim na ponovno otvaranje Hormuškog moreuza za transport energenata.
Trampovi komentari u srijedu uslijedili su nakon sastanka s Markom Ruteom u Bijeloj kući ranije istog dana. Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt navodno je izjavila da je NATO “okrenuo leđa američkom narodu”.
Rute je u intervjuu za CNN nakon sastanka priznao da je razočaran mnogim saveznicima NATO-a. Prošle sedmice Tramp je Savez nazvao “papirnatim tigrom” i izjavio da “apsolutno” razmatra povlačenje iz NATO-a. Tvrdio je da su se evropske članice predugo oslanjale na američke bezbjednosne garancije, a istovremeno nudile nedostatnu podršku kada je Vašingtonu bila najpotrebnija.
Politički analitičar Michael Feller, glavni strateg u Geopolitical Strategyju, upozorio je: “Tramp ne može zauvijek napadati savez, a da ga ne učini šupljim”. Feller je dodao da je iranski sukob “testirao jedinstvo” Saveza, jer je Iran nekim članicama NATO-a (Španjolskoj i Turskoj) ponudio izuzeća za dopremu nafte preko Hormuškog moreuza.
Uz Trampove javne napade, Pentagon je tempirao curenje informacija o novim vojnim aktivnostima na Grenlandu. Prema izvještaju New York Timesa ranije ovog mjeseca, Sjedinjene Države pregovaraju s Danskom o pristupu trima dodatnim bazama na otoku – što bi bilo prvo veće američko vojno širenje na Grenlandu u vijekovima. Feller smatra da ovaj potez “nije najava invazije, ali je vjerovatno osmišljen za zastrašivanje”.
Kako je pisao WSJ Trampova administracija razmatra plan kažnjavanja nekih članica NATO-a za koje američki predsjednik smatra da nisu bile od pomoći SAD-u i Izraelu tijekom rata u Iranu, prema riječima dužnosnika administracije.
Prijedlog bi uključivao premještanje američkih trupa iz zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza koje se smatraju nekorisnima za ratne napore u Iranu i njihovo stacioniranje u zemljama koje više podržavaju američku vojnu kampanju. Prijedlog bi bio daleko od nedavnih prijetnji predsjednika Trampa da će u potpunosti povući SAD iz saveza, što po zakonu ne može učiniti bez Kongresa.
Plan, koji je posljednjih sedmica kružio i dobio podršku među visokim zvaničnicima administracije, još je u ranoj fazi osmišljavanja i jedan je od nekoliko koje Bijela kuća raspravlja kako bi kaznila NATO. Naglašava rastući jaz između Trampove administracije i evropskih saveznika nakon predsjednikove odluke o pokretanju rata s Iranom.
Manje od 24 sata nakon početka primirja, predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf izjavio je da je Vašington prekršio uslove sporazuma o prekidu vatre. Istodobno je Izrael proveo svoje dosad najteže napade na Libanon, u kojima je ubijeno stotine ljudi. Iran je poručio da bi u takvim okolnostima bilo “nerazumno” nastaviti mirovne pregovore sa Sjedinjenim Državama, što dodatno naglašava krhkost dvotjednog primirja, piše Večernji list.
Trampovi ponovni napadi na NATO i Grenland dolaze u trenutku kada Savez pokušava zadržati jedinstvo oko Bliskog istoka, a Evropa se suočava s novim pritiscima oko energetske sigurnosti i troškova ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.