Saopšteno je ovo iz Transparensi Internešnela u BiH.
U saopštenju se navodi da postojeći entitetski zakoni ne obavezuju institucije da same objavljuju ključne informacije, niti obezbjeđuju efikasan i pravnu zaštitu građana, što su značajni nedostaci, zbog čega je TI BiH, zajedno sa 27 organizacija civilnog društva, uputio inicijative za izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti u BiH.
– Primjena postojećih zakona pokazuje da institucije i dalje uskraćuju informacije od javnog interesa, posebno one koje se odnose na trošenje javnih sredstava. Skoro polovina organa vlasti ne odgovara u zakonskom roku, dok je tek trećina tražene podatke na vrijeme a u praksi se često zloupotrebljavaju pravne praznine kako bi se izbjegla – navodi se u saopštenju.
Pored zanemarivanja rokova, dodaje se, institucije u Bosni i Hercegovini zanemaruju i sudske presude koje im nalažu dostavljanje informacija koje građani i organizacije civilnog društva traže od njih.
– Tako je Sud BiH okončao samo tri od osam upravnih sporova koje je TI BiH pokrenuo protiv institucija koje odbijaju da dostave tražene informacije, dok nizak stepen efikasnosti pravosuđa u pružanju pravne zaštite u ovoj oblasti ocrtava podatak da je TI BiH na presude čekao i više od godinu dana, uprkos roku od 60 dana za donošenje sudske odluke, koji je propisan zakonom. Neefikasnost sudova, izostanak kazni i nemogućnost sankcionisanja omogućile su institucijama da izbjegavaju primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama, dok je građanima uskraćena adekvatna pravna zaštita – kažu u TI BiH.
Ovo, navodi se u saopštenju, najbolje ilustruje primjer spora protiv Ministarstva saobraćaja i veza RS, koje, kako kažu, uporno i bez sankcija odbija objaviti ugovor o koncesiji za autoput Banjaluka-Prijedor, štiteći komercijalne interese kineskog investitora umjesto interesa građana koji ostaju uskraćeni za finansijske aspekte ovog važnog infrastrukturnog projekta.
-Osim problema u primjeni, u entitetskim zakonima izostaje obaveza takozvane , pa tako institucije nisu dužne objavljivati materijale za sjednice, budžete, nacrte zakona i druge dokumente iz oblasti svog rada, zbog čega javnost ostaje uskraćena za informacije o procesima odlučivanja ali i načinima na koji se troši javni novac. To je osnovni razlog zbog kog organizacije civilnog društva predlažu uvođenje obaveze proaktivne objave nacrta zakona, odluka i ostalih materijala koji sadrže podatke o trošenju javnih sredstava i to u mašinski čitljivom formatu (Word i tekstualni PDF), kako bi bile dostupne osobama s invaliditetom koje koriste čitače ekrana, što je i preuzeta međunarodna obaveza BiH u skladu sa UN Konvencijom – kažu iz Transparensi Internešnela u BiH.
“Dopisi”
Incijativama se takođe traži uvođenje obaveze donošenja formalnih rješenja kao odgovora na zahtjev za, te inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona kao i mogućnost izricanja kazni u slučaju nezakonitog uskraćivanja informacija.
– Ovo je posebno važno u Republici Srpskoj, gdje je praksa institucija da na zahtjeve odgovaraju običnim “dopisom”, nerijetko bez potpisa i pečata, čime se građanima direktno uskraćuje pravo na i slični mehanizme pravne zaštite. U Federaciji BiH predlaže se usklađivanje sa zakonima o upravnom postupku, preciziranje pravnih lijekova i uspostavljanje efikasnog nadzora nad primjenom zakona uz zahtjev da se informacije obavezno dostavljaju u mašinski čitljivom i pristupačnom formatu. Sa druge strane, novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, usvojen kao jedan od reformskih zakona na evropskom putu, od javnog interesa, te je u nekim oblastima donio negativne efekte. Postojeći drugostepeni mehanizam zaštite prava nije dovoljno funkcionalan i nezavisan, zbog čega TI BiH predlaže skraćivanje rokova za postupanje Žalbenog vijeća sa 60 na 45 dana u slučajevima sprovođenja testa javnog interesa – navodi se u saopštenju.
Sve inicijative, poručuju iz TI BiH, imaju zajednički cilj, a to je prelazak sa formalnog na stvarni pristup informacijama, kroz jasne obaveze institucija, efikasan nadzor i dostupnost podataka u praksi.
– Bez ovih izmjena, pravo na pristup informacijama ostaje ograničeno, a prostor za zloupotrebe javnih resursa značajno povećan, a jačanje transparentnosti i odgovornosti institucija, što je i jedan od osnovnih zahtjeva u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine, samo isprazna floskula političkih lidera – zaključeno je u saopštenju.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.