Iranska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi više od 90% uvoza i izvoza, što godišnje iznosi 109,7 milijardi dolara.
Zbog toga je iranska centralna banka prije nekoliko dana upozorila predsjednika Masuda Pezeškijana da bi obnova ratom oštećene privrede zemlje mogla trajati više od decenije, otkrio je nezavisni portal Iran International. U dokumentu upućenom Pezeškijanu, visoki ekonomski zvaničnici poručili su da bi oporavak od štete nastale tokom 40-dnevnog rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, u kombinaciji sa već krhkom ekonomskom situacijom Irana, mogao potrajati i do 12 godina.
Rast inflacije
Iz Centralne banke upozorili su i da će uništavanje proizvodnih kapaciteta vjerovatno izazvati nagli rast inflacije u narednim mjesecima. Prema procjeni dostavljenoj predsedniku Irana, inflacija bi mogla da dostigne i do 180% ako se nastavi pad industrijske proizvodnje, a nezaposlenost poraste za oko dva miliona ljudi, jer se fabrike, pružaoci usluga i mala preduzeća bore da nastave poslovanje. Zbog toga je guverner centralne banke Abdolnaser Hemati povukao hrabar potez i pozvao Pezeškijana da preduzme hitne korake za stabilizaciju privrede, uključujući vraćanje punog pristupa internetu i postizanje sporazuma sa Sjedinjenim Državama.
Očekuje se da će blokada Ormuskog moreuza prekinuti gotovo celokupnu iransku pomorsku trgovinu i dovesti do zatvaranja naftnih polja u toj državi u roku od nekoliko nedjelja. Ako potraje, blokada bi praktično poništila iranske izvozne prihode već za nekoliko dana i izazvala lančane posljedice u finansijskom sistemu. Isporuke sirove nafte bile bi prva i najteža žrtva. Iran izvozi oko 1,5 miliona barela dnevno, što donosi prihode od oko 139 miliona dolara dnevno.
Ostrvo Harg
Najvažnije je ostrvo Harg, preko kojeg se plasira 90% izvoza sirove nafte, a cilj američke blokade je jasan – ako Iran ne može da izvozi naftu kroz Ormuz, to će izazvati prekid glavnih izvora prihoda Islamske Republike u stranoj valuti.
Ne radi se samo o nafti, jer je zaustavljen i izvoz petrohemikalija, vrijedan oko 54 miliona dolara dnevno. Postrojenja u lukama Asalujeh, Imam Homeini i Šehid Radžei nalaze se u Persijskom zalivu i odatle se izvoze minerali i metali vrijedni oko 88 miliona dolara dnevno, ali bi zbog blokade pali za devet desetina, što bi za Iran značilo gubitak dodatnih 79 miliona dolara dnevno.
Alternativne izvozne rute nisu dovoljne da nadoknade gubitke. Terminal Jask, zamišljen kao zaobilaznica za Ormuski, radi daleko ispod kapaciteta, sa efektivnim protokom od oko 70.000 barela dnevno, dok luka Čabahar i postrojenja u Kaspijskom moru obrađuju samo mali dio nafte koja se prevozi kroz luke Persijskog zaliva. Zajedno, ove rute mogle bi da nadoknade manje od desetine trenutnog iranskog izvoza, prenosi Jutarnji.
Tu je i uvoz
Pored toga, Iran kroz Ormuski moreuz dnevno uvozi robu u vrijednosti od oko 159 miliona dolara, uključujući industrijske proizvode, mašine i hranu. Prekidi u tim tokovima vjerovatno bi dodatno ubrzali inflaciju, koja je već naglo porasla na 180%. Ukupno, procjene pokazuju da će američka pomorska blokada Iranu nanositi oko 13 milijardi dolara mjesečne ekonomske štete kroz gubitke izvoza i poremećen uvoz. Iranska privreda, koja u velikoj mjeri zavisi od tranzitnih ruta Persijskog zaliva i izvoza energije, nalazi se na ivici kolapsa ako blokada Hormuza potraje.
Cijene osnovnih namirnica poput pirinča već su porasle i do sedam puta u posljednjih nekoliko mjeseci, a svaki prekid uvoza dodatno bi produbio nestašice i smanjio kupovnu moć stanovništva Irana.
Građani su 28. decembra počeli da protestuju zbog ekonomske krize – kolapsa nacionalne valute i ogromnog rasta inflacije. Međutim, slogani, koji su u početku bili isključivo ekonomski, brzo su postali politički: demonstranti su tražili svrgavanje ajatolaha Alija Hamneija i preispitivanje politike Islamske Republike. Poznato je kako se to završilo – režim je isključio internet, zatvorio zemlju prema svijetu, a u masovnim obračunima ubijeno je oko 30.000 ljudi.
Sada je rijal dodatno oslabio. Na crnom tržištu jedan dolar vrijedi 1,6 miliona rijala (prije deset mjeseci mijenjao se za 430.000 rijala), a prekid priliva deviza usled blokade Hormuza vjerovatno će dodatno ubrzati pad vrijednosti valute, ograničiti pristup gotovini i možda čak izazvati hiperinflaciju. Iranske banke već su uvele ograničenja za podizanje novca, što ukazuje na ozbiljnu finansijsku krizu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.