Nedavno je delegacija Hamasa boravila u Kairu kako bi sa egipatskim posrednicima razgovarala o narednim koracima u procesu primirja. Fokus je bio na otvorenim pitanjima u (i dalje) prvoj fazi sporazuma o primirju postignutog prije više od šest mjeseci ali i na pitanju da li je druga, a posebno završna faza, uopšte ostvariva.
Hamas, militantna islamistička grupa koju su Njemačka, Evropska unija (EU), SAD i druge zemlje označile kao terorističku organizaciju, napala je Izrael 7. oktobra 2023, poslije čega je Izrael uzvratio napadima na Pojas Gaze i, tokom dvije godine, blokadom humanitarne pomoći prouzrokovao je smrti velikog broja ljudi, među kojima je mnogo djece koja su umrla od gladi.
Krhko primirje je na snazi od 10. oktobra 2025, ali su ga više puta narušavali pojedinačni napadi, uglavnom Izraela.
Stručnjaci smatraju da je efikasnost primirja upitna – jer su politički pregovori zastali, a sa njima i izgledi za održivu stabilizaciju. Šest mjeseci kasnije, to “obećanje puno nade ostalo je uglavnom neispunjeno”, navodi se u analizi Norveškog savjeta za izbjeglice.
Pregovori bez napretka
Napori da se pronađe rješenje i posreduje, trenutno u sjenci rata protiv Irana, već neko vrijeme slabo napreduju. Rad Odbora za mir, koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp, bio je uglavnom neefikasan.
Odbor je pokrenut sa visokim političkim ambicijama i trebalo je da konkuriše Ujedinjenim nacijama, ali je do sada imao mali uticaj. Iako su stvorene institucionalne strukture i obećane milijarde dolara, mnoga od tih sredstava se, prema izvještajima agencija, isplaćuju samo nevoljno ili se uopšte ne isplaćuju.
Stručnjak za Izrael i Bliski istok Peter Lintl iz Njemačkog instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove (SWP) u Berlinu, situaciju opisuje sa sličnim oprezom.
– Trenutno se čini da sve izmiče kontroli – rekao je on.
Prema njegovim riječima, ključna pitanja su:
razoružanje Hamasa
buduća administracija Gaze i povlačenje izraelskih trupa
Istovremeno, nedostaju funkcionalni mehanizmi za sprovođenje bilo kakvih sporazuma – ako se postignu, kazao je Lintl za “Dojče vele” (DW).
Slično vidi i Simon Volfgang Fuks, stručnjak za islamske studije na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu: pregovori ne napreduju, rokovi su više puta probijeni.
– Generalno je sve čvršći utisak da je došlo do diplomatskog zastoja, a dinamiku više karakteriše nepovjerenje nego približavanje – dodao je.
Najteže pitanje – razoružanje Hamasa
Ne radi se samo o detaljima, već o fundamentalnim pitanjima – kao i o redosledu događaja vezanih za teška pitanja koja treba riješiti. Između sukobljenih strana ostaje, na primjer, sporno pitanje da li Hamas mora prvo da bude razoružan – ili Izrael mora prvo da povuče svoje vojne snage.
– Međunarodni, nezavisni posmatrači pratiće proces demilitarizacije Pojasa Gaze – izjavio je početkom godine ambasador SAD pri Ujedinjenim nacijama, Majk Valc.
Iako takvi planovi pokazuju da postoje neke konkretne ideje za tranziciju, ovaj prijedlog pretpostavlja da obje strane naprave fundamentalne ustupke – a to je upravo ono što do sada nedostaje, piše DW.
– Za Izrael je jasno: prvo razoružanje, pa povlačenje. Za Hamas je redosled upravo suprotan – tako Fuks opisuje dilemu i dodaje da su obe strane tako zaglavljene u pozicijama koje je trenutno gotovo nemoguće premostiti.
Cijeli dalji razvoj zavisi od dogovora o tom pitanju. Istovremeno, Hamas ostaje relevantan akter uprkos tome što je vojno oslabljen: njegove strukture opstaju, uprkos surovoj izraelskoj vojnoj kampanji, koja je rezultirala desetinama hiljada smrtnih slučajeva i ciljanim ubistvima zvaničnika Hamasa.
Grupa i dalje kontroliše dijelove Pojasa Gaze i tamo efikasno funkcioniše kao vlast i bezbjednosna snaga. Ta realnost dodatno komplikuje svako političko rješenje.
Napeta vojna situacija
Vojna situacija ostaje napeta. Izrael nastavlja da se oslanja na ciljane napade protiv lidera Hamasa. Međutim, u tim napadima više puta su stradali i civili – što dodatno smanjuje izglede za trajni mir. Plan Trampove administracije o prekidu vatre na ivici je propasti, zaključuje se u nedavno objavljenoj analizi međunarodne humanitarne organizacije Oksfam.
Drugi ključni elementi plana za Gazu takođe još nisu sprovedeni. Na primer, planirano tehnokratsko tijelo za civilnu administraciju Pojasa Gaze još nije na terenu.
Ostaje neizvjesno i finansiranje obnove – i to ne samo zbog napete situacije u regionu u cjelini. Naime, zemlje Zaliva, koje bi trebalo da pokriju veliki dio troškova obnove Pojasa Gaze, i same su pod pritiskom zbog štete nastale u ratu protiv Irana.
– Rafinerije, naftna polja i izvozni terminali oštećeni napadima raketama i dronovima zahtijevaće mjesece – a u nekim slučajevima i godine – za popravku – navodi se u analitičkom izvještaju novinske agencije Rojters.
Shodno tome, sredstva za Gazu vjerovatno će biti oskudna.
“Silazna spirala”
Civili i dalje snose najveći teret posljedica. Humanitarna situacija u Pojasu Gaze ostaje nesigurna, a na mnogim mjestima ponovo se pogoršava. Svakodnevicu karakterišu nestašice, loše snabdijevanje, rastuće cijene i oštećena infrastruktura. Stručnjak za Bliski istok Fuks opisuje razvoj događaja kao “silaznu spiralu”. Čak i tamo gdje pomoć stiže, neizvesnost, kaže, ostaje velika.
– Iskustva iz prethodnih nestašica, a posebno gladi iz 2025. godine, imaju trajan uticaj i pojačavaju osjećaj stalne prijetnje – ukazuje Fuks.
Istovremeno, političku klimu u Pojasu Gaze teško je procijeniti spolja. Izvještaji ukazuju da se svaka kritika Hamasa i dalje brutalno guši na teritorijama koje ta grupa kontroliše, kaže Peter Lintl. To dodatno komplikuje pouzdanu procenu. Istovremeno, Palestinci su konstantno zabrinuti zbog mogućnosti da ih Izrael trajno raseli.
Malo vjerovatan proboj u bliskoj budućnosti
Peter Lintl kaže da je skeptičan da će se proboj postići u kratkom roku. Politički troškovi na obje strane trenutno su previsoki. Strukturne blokade takođe ostaju. Mnogi međunarodni analitičari dijele to mišljenje: primirje postoji i, uprkos mnogim smrtnim slučajevima, raseljavanju i razaranju, pruža izvjesno olakšanje za svakodnevni život ljudi. Ono je, međutim, samo djelimično efikasno – a održivo političko rješenje još uvijek nije na vidiku. Za sada se čini da je Pojas Gaze i dalje u stanju koje nije ni rat ni mir. To nikako nije bez opasnosti, jer znači da je obnova eskalacije moguća u svakom trenutku.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.