Politika

(VIDEO) Završena debata u Savjetu bezbjednosti UN "U BiH se bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu"

U Njujorku je završena polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti UN o BiH.

Savjet bezbjednosti UN
FOTO: ANADOLIJA/SELÇUK ACAR

Fokus tokom sjednice bio je stavljen na ulogu OHR-a nakon ostavke Kristijana Šmita, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.

Ilić na sjednici SB UN: Međunarodna zajednica da podrži izabrane domaće političke aktere u BiH

Otpravnik poslova pri Stalnoj misiji Srbije u UN Radomir Ilić istakao je na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u BiH da uspjeh se može postići samo poštovanjem ustavnosti oba entiteta u BiH, kao i poštovanjem sva tri konstitutivna naroda, kao što je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Ilić je naglasio da se ne treba voditi izvještajima, već principima, jer se izvještaji mijenjaju od strane do strane, a to sa principima ne bi trebao da bude slučaj.

Ilić je potvrdio nepokolebljivu privrženost Srbije teritorijalnom integritetu i suverenitetu predviđenim Poveljom UN, uz napomenu da Beograd stoga podržava suverenost i teritorijalni integritet BiH u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji ostaje kamen temeljac mira, stabilnosti i ustavnog poretka u BiH.

– Dejton, tri decenije nakon potpisivanja, nastavlja da daje pažljivo uravnoteženi okvir koji odražava realnost “međunarodne strukture BiH”, i dosljedno i dobronamjerno sprovođenje Dejtona u svim aspektima je ključno za održavanje stabilnosti i funkcionisanje institucija u BiH – dodao je Ilić.

Prema njegovim riječima, Dejton se može i mora sprovoditi efikasnije, ali se ne može iznova definisati bez pristanka svih strana.

Ilić je naglasio da je Srbija, kao zemlja u srcu Balkana, svjesna svoje uloge i odgovornosti.

– Srbija u interesu održavanja regionalne stabilnosti, često se uzdržavala od retorike koja bi mogla da produbi podjele, vjerujući da Balkan treba da se kreće ka saradnji i ekonomskom napretku, umjesto oživljavanju tenzija. Pozivam na rješavanje nesuglasica na osnovu kompromisa i međusobnog poštovanja. Napredak ne može biti ostvaren nametanjem pristrasnog tumačenja ustavnog poretka. Problem nije u sukobu između centralizacije i decentralizacije, niti funkcionalnosti i zaštite. Potrebno je ono što je već predviđeno Dejtonskim sporazumom – ustavni balans i funkcionalnost kroz saglasnost – naveo je Ilić.

On smatra da trenutne političke tenzije u BiH pokazuju važnost izbjegavanja pristupa nametanja narativa spolja, te da usredsređenost treba da bude na jačanju unutrašnjeg konstruktivnog dijaloga.

– Sve dok se domaći akteri oslanjaju na međunarodnu praksu intervenisanja u rješavanju političkih sporova, smanjuje se podsticaj za kompromis, a politička odgovornost se udaljava od onih koji bi trebali da je snose. Stoga jačanje domaćeg vlasništva i odgovornosti domaćih aktera nije samo demokratski princip, već i funkcionalan preduslov za dugoročnu stabilnost i održiv politički razvoj. Srbija vjeruje da budućnost BiH leži u zakonito izabranim domaćim akterima. Dijalog, kompromis i međusobno razumijevanje su nezamjenjivi – istakao je Ilić.

 Šef Delegacije EU u UN Stavros Lambrinidis istakao je da je odlukom o otvaranju pregovora o pristupanju BiH Uniji ostvaren veliki napredak, ali da je dinamika sprovođenja reformi od tada stala.

On je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH rekao da je privrženost političkog rukovodstva u BiH donijela pomenuti napredak, te da je EU privržena evropskoj perspektivi BiH.

Lambrinidis je u ime EU pozvao sve strane u BiH da se vrate evropskom putu i sprovedu reforme.

On je dodao da Eufor i dalje ima ključnu ulogu u pomaganju vlastima u održavanju mira i bezbjednosti.

Francuska je privržena političkoj stabilnosti, teritorijalnom integritetu i suverenosti BiH, izjavio je francuski ambasador u UN Žerom Bonafon.

On je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH rekao da Francuska podržava sve napore BiH da napreduje na putu pregovora o učlanjenju u EU.

Bonafon je naglasio da je budućnost BiH, kao i cjelokupnog Balkana u EU.

On je pozvao sve političke aktere u BiH da pojačaju napore u procesu sprovođenja reformi.

Bonafon ja podsjetio da su 2008. godine usvojeni ciljevi u kviru agende “Pet plus dva”, uz napomenu da se Francuska nada da se oni mogu što prije ostvariti.

On je naglasio važnost izbora u BiH, koji će biti održani u oktobru, kao i toga da oni budu transparenti i održani uz “izborni integritet”.

Nebenzja pozvao na hitno gašenje OHR-a

Pozivam na hitno gašenje OHR-a, jer je on privatizovan i glavni fator nestabilnost, rekao je ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja, tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN.

– Uspostavljen je protektorat u BiH. Imali smo nezakonito imenovanje Kristijana Šmita. On je pokušpao da optuži Republiku Srpsku za nestabilnosti u BiH – rekao je Nebenzja.

On je spomenuo i, kako je naveo, uplitanje Berlina, Londona i Pariza u unutrašnja pitanja BiH koja su donijela nestabilnosti.

– Zapad žrtvuje napore za stabilizacijom. Implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma je predmet manipulacije da bi se narušio mir građanima. Oni koji su skloni da zaboravljaju, 90-ih godina smo imali Zapadne aktere koji su podsticali sukob u BiH, a koji su bili u suprotnosti sa očuvanjem teritorijalnog integriteta Јugoslavije – naglasio je Nebenzja.  

“BiH se bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu”

U BiH se bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu, poručila je predstavnica SAD u Savjetu bezbjednosti UN Tami Brus, na sjednici u Njujorku na kojoj se raspravlja o BiH.

– Zamjenik Kristijana Šmitaimaće zadatak da vlast preda domaćim liderima. Sastanak PIK-a u junu i biranje novog visokog predstavnika, mi imamo neke naše kandidate ukoliko bude potrebno. Neophodno je da se nasljednik postavi do kraja juna kako bi se ispoštovala izborna procedura. Završena je jedna faza u BiH – naglasila je Brusova.

“Važno jačanje demokratske otpornosti”

Velika Britanija poziva političare u BiH da se usredsrede na agendu reformi, a međunarodnu zajednicu da podrži BiH na tom putu, izjavio je zamjenik ambasadora Velike Britanije u UN Džejms Karijuki.

On je na sjednici Savjete bezbjednosti UN naveo da je London “zabrinut zbog situacije u BiH”, uz napomenu da je u izbornoj godini važno “jačanje demokratske otpornosti”, kao i to da se na izborima koristi savremena tehnologija.

Dejtonski mirovni sporazum obavezuje na poštovanje političke nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i suverenosti BiH – naglasio je Karijuki.

On je još jednom ponovio stav Londona da “treba da se podrži funkcija visokog predstavnika, kao i puna ovlaštenja na toj funkciji”.

Rusija se usprotivila prisustvu Šmita

Odmah na početku sjednice Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se raspravlja o BiH, Rusija se usprotivila tome da na sjednici prisustvuje Kristijan Šmit.

– Imamo prisustvo Kristijana Šmita. On nikada nije imao, niti ima pravo da se obraća međunarodnoj zajednici. Ne treba da predaje ikakve dokumente ovom vijeću. Tražimo da se njegove riječi uzmu kao lično gledište jednog građanina Njemačke. Šmit je navodno odstupio sa pozicije koju nikada nije ni imao – naglasila je Ana Јevstingejeva, zamjenik stalnog predstavnika Moskve u UN, prenosi RTRS.

Šmit napušta BiH

OHR je saopštio da je Šmit donio ličnu odluku da napušta BiH.

Šmit je o svojoj odluci obavijestio Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIC) od kojeg je, kako se navodi, zatražio da započnu rad na pronalaženju njegovog nasljednika.

Iz OHR-a navode da će Šmit ostati u BiH “dok traje potraga za njegovim nasljednikom”.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je ranije da vjeruje da će Rusija na sjednici tražiti da sve Šmitove odluke budu proglašene pravno nevažećim.

Vlada Republike Srpske usvojila je 1. maja 35. izvještaj Savjetu bezbjednosti UN u kojem je istakla dosljednu podrška Republike Srpske Dejtonskom sporazumu i ustavnom poretku BiH koji je tim dokumentom uspostavljen, a ukazano je na problem da pojedinci u BiH i van nje ne prihvataju dejtonski kompromis.

Pročitajte još

Republika Srpska je pozvala Savjet bezbjednosti UN i njegove članice da se založe za dosljednu primjenu Dejtonskog sporazuma, uključujući i poštovanje prava na samostalno upravljanje, u skladu sa Ustavom BiH, prenosi Srna.