Zbog toga je procijenjeno da je u vrijeme ubistva bio bitno smanjeno uračunljiv. Nije bolovao od duševne bolesti, nije spadao u kategoriju osoba sa nedovoljnim duševnim razvojem i nije bio zavisnik od alkohola ili droge.
Tada se saznalo i da se godinu dana nakon prvog ubistva liječio na psihijatriji tadašnje Kliničke bolnice Split zbog adolescentske krize. Uvreženo je mišljenje da su psihički bolesne osobe opasnije po okolinu od onih zdravih.
Budući da Aleksić nije bolovao od duševne bolesti, ali mu je utvrđen poremećaj ličnosti, laicima nije jasno o kojoj se kategoriji radi. Specijalista psihijatrije dr Željko Ključević, načelnik Službe za mentalno zdravlje u Nastavnom zavodu za javno zdravlje Splitsko-dalmatinske županije, objasnio je o kakvom se tipu osobe radi.
Veliki razmak do vještačenja
– Otežavajuća je okolnost kada postoji veliki razmak između počinjenja djela i vještačenja, kao što je bio slučaj sa Kristijanom Aleksićem, koji je ubio 1994. godine, a vještačenje je obavljeno tek nakon sedam godina. Psihijatri su vještačili na osnovu onoga što su imali na raspolaganju – rekao je.
Uvijek je važilo pravilo da je poremećaj ličnosti opasniji od duševne bolesti. Prema statistici, osobe sa tom vrstom patologije se uvijek javljaju kao češći počinioci krivičnih djela nego duševni bolesnici.
Tipovi poremećaja i sklonost nasilju
Postoji devet vrsta poremećaja ličnosti, a tri su tipa kod kojih su osobe sklonije činjenju ovakvih krivičnih djela. To su najčešće paranoidni poremećaj ličnosti, zatim emocionalno nestabilni granični (borderlajn) tip i disocijalni poremećaj.
Postoji i četvrti, mješoviti tip, u literaturi su svi oni detaljno opisani. Kod njih je problem to što su veoma otporni na liječenje i odupiru se promjenama. Nije moguće psihoterapijskim metodama natjerati osobu da se promijeni, ona to mora sama da želi.
S druge strane, poremećaji ličnosti uvijek imaju svoju prethodnicu u dječjem i mladalačkom uzrastu. Tada se pojavljuje poremećaj u ponašanju koji je proizvod društvene sredine i okruženja u kojem osoba odrasta.
Najčešće su te osobe bile zlostavljane, a u njihovom bliskom okruženju, najčešće u samoj porodici, bilo je zlostavljača. Tu može da se radi o psihičkom, fizičkom ili seksualnom zlostavljanju.
Ako se ne sprovede adekvatna intervencija u ranijim fazama poremećaja ponašanja, oni već u dječjem i adolescentskom uzrastu završe kao počinioci krivičnih djela. Oni su višestruki povratnici, ne uče ništa iz sopstvenog iskustva, zatvorske kazne im znače veoma malo i nemaju empatiju, što se primijeti još u ranim fazama.
Zatvor nije dovoljna prevencija
Njima nije problem da odsluže zatvorsku kaznu, ona u ovakvim slučajevima teških krivičnih djela neće biti preventivna mjera koja će donijeti rezultat. Na primer, u slučajevima femicida kazne su pooštrene, a i dalje imamo situacije koje se završavaju samoubistvom počinioca.
Visoka kazna utiče na osobe sa normalnom strukturom ličnosti. Liječenje poremećaja ličnosti se sprovodi kombinovano – i lijekovima i terapijom, ali ni jedno ni drugo nije dovoljno. Takve osobe smatraju da im liječenje nije potrebno i imaju uvjerenja koja je nemoguće korigovati.
Koriste alkohol i drogu, pa tvrde da se time „liječe“. Kontrola takvih osoba nakon izlaska iz zatvora je pitanje zakonodavstva. Policija, Tužilaštvo i sudovi su dužni da postupaju po zakonu, ali oni taj zakon ne donose.
– U svakom slučaju, mi smo se kao društvo doveli u situaciju da strahovito štitimo devijantno na sve moguće načine: zakonodavno, društveno, pa i samim odnosom. Bukvalno na sve načine. Kako ćemo zaštititi ono što nije devijantno? Društvo uporno naginje na stranu devijantnih pojava – istakao je psihijatar dr Ključević.
Doktor je naglasio da javnost mora da bude svjesna da takve osobe moraju da imaju oštećenu strukturu ličnosti, odnosno da takva krivična djela, poput onih koja je počinio Kristijan Aleksić, ne može svako da izvrši. To može da se dogodi na mah (u trenutku), ali planirano – ne.
Podsjetimo, maturanta Luku Milovca (19), u subotu je na pragu svoje kuće u Drnišu brutalno ubio Aleksić.
Luka je ubijen kada je Aleksiću dostavio hranu. Aleksić je i ranije robijao zbog ubistva djevojke. Tokom robijanja imao je više od 30 incidentnih situacija, zbog čega je bio sankcionisan, a protiv njega je još prije tri godine podignuta krivična prijava zbog posjedovanja i proizvodnje ilegalnog oružja, ali postupak još nije ni započet.
Iako opasan po okolinu Aleksić nije bio pod bilo kakvim posebnim mjerama, piše Slobodna Dalmacija.
Kristijan Aleksić priznao da je ubio Luku, nije pokazao kajanje.
Drniš u suzama ispraća Luku Milovca, razrednica se oprostila emotivnim riječima.
Svjedok ubistva otkrio jezive detalje, ubica krenuo i za njim.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.