Društvo

Može li BiH smanjiti uvoznu zavisnost? Evo koliko CEFTA koristi domaćim izvoznicima

Bosna i Hercegovina je zemlja apsurda u mnogo čemu. Jedan od tih je i ovisnost o uvozu osnovnih životnih namirnica gdje većinu i sami proizvodimo i realno nema potrebe da se uvozi, ali očigledno nije tako.

pakovanje robe za izvoz
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

To pokazuju podaci Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za 2025. godinu, prema kojima je zemlja uvezla prehrambene proizvode u vrijednosti 2,72 milijarde evra.

Samo jedan detalj iz dostupnih izvještaja je da smo flaširane vode u 2025. godini uvezli u vrijednosti od 146,2 miliona evra.

Može li se ova uvozna zavisnost smanjiti i koje industrije u BiH imaju najveći potencijal za smanjenje uvozne zavisnosti Bosnainfo je pitala Spoljnotrgovinsku komoru BiH, koja je odgovorila:

– BiH ima značajan potencijal za smanjenje uvozne zavisnosti u prehrambenoj industriji, energetici, drvnoj preradi, metalskoj industriji i dijelu hemijske industrije. Posebno postoji prostor za povećanje domaće proizvodnje hrane i prerade poljoprivrednih proizvoda, kao i za razvoj obnovljivih izvora energije i domaće proizvodnje komponenti za energetsku i industrijsku opremu. Metalska i elektro industrija već posjeduju razvijene proizvodne kapacitete i znanje koje bi se moglo dodatno usmjeriti na domaće lance snabdijevanja – navode oni.

Kako su istakli smanjenje uvozne zavisnosti zahtijeva snažnije povezivanje domaćih kompanija, veća ulaganja u tehnologiju i modernizaciju proizvodnje, te dugoročnu industrijsku strategiju”.

S druge strane, da li sporazumi poput CEFTA dovoljno koriste domaćim izvoznicima?

– CEFTA sporazum je domaćim izvoznicima donio značajne koristi kroz lakši pristup regionalnom tržištu i povećanje trgovinske razmjene, ali njegov puni potencijal još uvijek nije dovoljno iskorišten. I dalje postoje brojne necarinske barijere, različite administrativne procedure i zastoji na granicama koji otežavaju poslovanje kompanija – ističu oni.

Komora, kao zastupnik interesa poslovne zajednice BiH pred domaćim i međunarodnim institucijama, kontinuirano ukazuje na potrebu dodatnog unapređenja regionalne ekonomske saradnje, digitalizacije carinskih procedura i uklanjanja tehničkih prepreka trgovini.

Trgovina unutar CEFTA u 2025. godini bilježi najveći relativni rast, što pokazuje značaj regionalne integracije i komplementarnosti među ekonomijama zapadnog Balkana uslijed jačanja regionalne trgovinske povezanosti i veću konkurentnost robe iz BiH u CEFTA zemljama.

Ukupan izvoz naše zemlje  u ove zemlje iznosio je 2,97 milijardi KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 4,76% ili 135 miliona KM.

U istom periodu, ukupan uvoz iz zemalja CEFTA regiona iznosi 4,74 milijardi KM i veći je za 5,07% ili 229 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 63%. Najveći obim razmjene ostvaruje se sa Srbijom.

U Srbiju je izvezeno robe u vrijednosti od 1,88 milijardi KM i izvoz je veći za 1,44%, dok je uvoz rastao za 2,26% i iznosi 4,10 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi tek 46%.

Pročitajte još

– Za mnoge kompanije CEFTA predstavlja važan korak u internacionalizaciji poslovanja i pripremu za nastup na tržištu Evropske unije, ali je neophodno dalje raditi na harmonizaciji pravila i efikasnijoj implementaciji postojećih sporazuma – pojasnila je za Bosnainfo Aida Kapidžija, stručni saradnik ispred Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ogromni izvozni potencijali Bosne i Hercegovine uopšte nisu iskorišteni, nažalost kako stvari stoje trend rasta uvoza se nastavlja, a isto tako smanjenje izvoza domaćih proizvoda se nastavlja.