Predloženi sporazum, prema kritičarima, ponovno bi otvorio Ormuski moreuz, ali bi iranski nuklearni program ostavio uglavnom nerešenim, dok se Trampovi politički izazovi gomilaju zbog rasta cijena goriva i pada popularnosti uoči predstojećih izbora, prenosi Blic.
Tramp je više puta najavljivao da je sporazum o prekidu sukoba s Iranom, koji je sam pokrenuo, neizbježan i veoma blizu. Svaki put su se njegova predviđanja pokazala kao puste želje ili pogrešno tumačenje stvarnih iranskih namera. Stoga ne čudi što su i njegove najnovije tvrdnje o skorom okvirnom sporazumu sa Teheranom dočekane sa skepsom, kao ni to što deluje da konzervativni “jastrebovi” i demokrate veruju da je on na ivici prihvatanja lošeg dogovora, piše u analizi CNN, prenosi Index.hr.
Ipak, diplomatski krugovi signaliziraju da bi dogovor o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza i ublažavanju američke blokade iranskih brodova i luka mogao da bude nadohvat ruke.
Takav bi pomak mogao bi da bude polazište za pregovore kojima bi administracija pokušala da stane na kraj preostalim iranskim nuklearnim ambicijama.
Nezavidna situacija
Tramp se nalazi u politički nezavidnoj situaciji. Ankete pokazuju da se većina Amerikanaca protivi ratu, pa bi se suočio sa jednakim ili većim otporom da naredi nove napade na Iran, što bi prijetilo eskalacijom i još težim ekonomskim posledicama.
Ipak, detalji potencijalnog sporazuma s Iranom koji izlaze u javnost sugerišu da bi uslovi mirovnog sporazuma mogli da prevaziđu čak i Trampovu sposobnost da ih prikaže kao trijumf.
Na primjer, indikacije da bi SAD mogle da odmrznu deo iranskih sredstava i postepeno ukinu vlastitu blokadu kako bi uvjerili Iran da ponovno otvori moreuz, zapravo bi potvrdile uticaj koji je Iran stekao u ratu i predale ključne američke pregovaračke adute
Drugi razlog za oprez je to što nije jasno da li će Iran, čiji je sistem vlasti postao još neprozirniji nakon što su najviši čelnici ubijeni u ratu, da prihvati bilo kakav mirovni sporazum koji su SAD spremne da ponude
Republikanski “jastrebovi pritiskaju” Trampa da ne popusti
SAD i Izrael postavili su uklanjanje iranskih zaliha visoko obogaćenog urana kao ključni ratni cilj, a neki republikanci strahuju da bi Tramp mogao da popusti.
– Prije otprilike 11 sedmica , Pit Hegset i njegovo Ministarstvo odbrane rekli su nam da su uništili iransku odbranu i da je samo pitanje vremena kada ćemo imati nuklearni materijal. Sada govorimo o tome da bismo mogli da prihvatimo da nuklearni materijal ostane u Iranu? Kako to uopšte ima smisla – rekao je CNN-u senator Sjeverne Karoline Tom Tillis.
Trampov saveznik, senator Lindzi Grejem, u subotu je upozorio da bi dopuštanje Iranu da iskoristi svoju prednost kontrolisanjem Ormuskog moreuza promijenilo regionalnu ravnotežu snaga.
Ovi argumenti imaju određenu težinu. Ali, takođe nije jasno kako bi nastavak borbi imao veće šanse za uspjeh u slamanju otpora Teherana koji je, prema američkim obaveštajnim procjenama, ponovno pokrenuo proizvodnju dronova i obnavljao vojne sposobnosti.
Demokrate: Izigrali su ga kao budalu
Tramp se također suočava s pritiskom demokrata koji su ga kritikovali zbog pokretanja rata, zamjerili mu zbog načina njegovog vođenja, a sada ga prekoravaju zbog mogućeg završetka. Njihovi napadi pokazuju da stranka osjeća da bi većinsko protivljenje ratu među biračima moglo da donese pobjedu na izborima.
– Ono što me sada toliko ljuti je to što je predsjednik rekao da je u ovo ušao kako bi se pozabavio njihovim nuklearnim programom. Ovo se time ne bavi. Iran vuče za nos Donalda Trampa, koji je ispao budala jer nas je uopšte i uvukao u ovo – rekao je senator Kori Buker odnoseći se na raspored koraka u sporazumu, koji počinje otvaranjem moreuza, a tek kasnije prelazi na nuklearne pregovore.
Dva ključna pitanja za Trampa
Kako više detalja o predloženom sporazumu bude izlazilo u javnost, Tramp će se suočiti sa nekoliko ključnih pitanja.
Prvo, da li će njegov konačni sporazum biti čvršći od pakta bivšeg predsjednika Baraka Obame dogovorenog sa Iranom i svjetskim silama 2015? Taj je sporazum Teheranu zatvorio višestruke putove do nuklearnog oružja i uključivao strogu i stalnu proveru
Drugo, da li je Trampovo odbacivanje tog sporazuma – i rat koji je odnio 13 američkih života, zatvorio region Persijskog zaliva, koštao milijarde dolara i verovatno usmrtio stotine Iranaca – dovelo SAD u bolju poziciju u odnosu na Iran?
Činjenica da se ovo pitanje uopšte postavlja naglašava Trampovu dilemu: ponovno pokretanje rata moglo bi da ima ozbiljne političke i ekonomske posljedice. Završetak rata pod najboljim dostupnim uslovima mogao bi da bude skoro jednako problematičan i nepopularan.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.