Analitičari upozoravaju da bi to moglo ozbiljno da umanji efikasnost dosadašnje strategije Vašingtona, koja se oslanjala na blokiranje podzemnih postrojenja i uništavanje infrastrukture za lansiranje projektila, prenosi Blic.
Prema analizi satelitskih snimaka koju prenosi CNN, Iran je ponovo otvorio najmanje 50 od ukupno 69 ulaza u tunele na 18 podzemnih raketnih lokacija koje su prethodno bile pogođene američkim i izraelskim udarima. Za obnovu su korišćena relativno jednostavna sredstva, uključujući buldožere, bagere i kamione za odvoz šuta, što je omogućilo brzo uklanjanje ruševina i ponovno uspostavljanje pristupa skladištima projektila.
Stručnjaci procjenjuju da Iran i dalje raspolaže sa približno hiljadu raketa koje se nalaze duboko pod zemljom. Zbog toga, čak i nakon intenzivnih bombardovanja, Teheran zadržava značajne kapacitete za izvođenje raketnih napada ukoliko dođe do nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Ograničenja američke strategije
Tokom sukoba, američke i izraelske snage fokusirale su se na uništavanje pristupnih puteva i zatrpavanje ulaza u podzemne komplekse, procenjujući da će na taj način onemogućiti korišćenje raketnih arsenala. Međutim, najnoviji snimci sugerišu da takav pristup možda nije dovoljan za trajno neutralisanje iranskih kapaciteta.
Sem Lejr iz Centra Džejms Martin za studije neširenja naoružanja ocjenjuje da Iran može nastaviti da lansira projektile sve dok raspolaže lanserima, posadama i zalihama raketa koje su već proizvedene.
Prema njegovim riječima, činjenica da su ulazi u tunele relativno brzo ponovo otvoreni pokazuje da se iranska raketna infrastruktura ne može trajno onesposobiti isključivo gađanjem pristupnih tačaka.
🇮🇷🚇#IRAN se apresura a despejar sus emplazamientos de misiles tras los ataques de EEUU e Israel, según muestran imágenes satelitales.
Las imágenes satelitales revelan que IRAN ha despejado al menos 50 puntos de acceso en 18 emplazamientos de misiles desde el inicio del alto al… pic.twitter.com/pYLOFElY4f
— netsysmX (@netsysmx1) May 29, 2026
Obnova ubrzana nakon primirja
Iako je Iran i tokom samih borbi pokušavao da otkopava zatrpane ulaze, radovi su tada bili otežani stalnim napadima na građevinsku mehanizaciju. Nakon prekida vatre, obnova je značajno ubrzana.
Jedan od najilustrativnijih primjera nalazi se u raketnoj bazi Dezful, gdje su do sredine maja ponovo otvorena četiri od pet glavnih ulaza u podzemni kompleks. Pored toga, popravljeni su putevi koje su prethodno bombardovale američke i izraelske snage kako bi spriječile kretanje mobilnih raketnih lansera. Satelitski snimci pokazuju da su brojni krateri zatrpani, a pojedine saobraćajnice čak i ponovo asfaltirane.
Podzemna mreža građena više od dvije decenije
Iranska mreža podzemnih raketnih baza razvijana je više od 20 godina i smatra se jednim od ključnih elemenata strategije odvraćanja zemlje.
Mnogi objekti izgrađeni su duboko ispod planinskih masiva, ispod stotina metara stijena, što ih čini izuzetno teškim metama čak i za najmoćnije bombe namijenjene uništavanju bunkera.
Zbog toga su američke i izraelske snage tokom sukoba uglavnom nastojale da blokiraju ulaze i unište infrastrukturu oko objekata, umesto da pokušavaju direktno da unište same podzemne komplekse.
Ta taktika privremeno je smanjila intenzitet iranskih raketnih napada, ali najnoviji podaci pokazuju da efekti možda nisu dugoročni.
CNN ANALYSIS: IRAN MOVES TO REOPEN STRIKE-DAMAGED MISSILE BASES
New satellite imagery shows Iran using bulldozers, excavators, and heavy trucks to reopen at least 50 blocked entrances across 18 underground missile facilities damaged by U.S. and Israeli strikes.
The regime is… pic.twitter.com/LgoQckYsfs
— Mossad Commentary (@MOSSADil) May 30, 2026
Pitanje koje brine Vašington
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da je Iran već ranije uspijevao da relativno brzo obnovi pojedine vojne i nuklearne objekte koji su bili meta napada. Satelitski snimci iz prethodnih godina pokazivali su nastavak radova na lokacijama za koje se vjerovalo da su ozbiljno oštećene ili onesposobljene.
Američki predsjednik Donald Tramp više puta je isticao uništenje iranskog raketnog arsenala kao jedan od glavnih ciljeva vojne kampanje. Međutim, najnoviji satelitski dokazi otvaraju pitanje da li je taj cilj zaista ostvaren i da li Teheran i dalje raspolaže znatno većim vojnim potencijalom nego što se ranije procjenjivalo.
Vojni analitičari upozoravaju da bi, ukoliko bi došlo do novog sukoba, Iran mogao da nastavi sa lansiranjem projektila mjesecima, koristeći postojeće zalihe smještene u duboko ukopanim bazama koje su se pokazale otpornijim na vazdušne udare nego što su mnogi na Zapadu očekivali.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.