Biznis

Šta se krije iza povlačenja milijardi: U Rusiji raste neobičan trend koji zbunjuje stručnjake

Rusi su u maju 2026. godine iz bankarskog sistema povukli rekordnih 381,2 milijarde rubalja u gotovini, odnosno oko 5,2 milijarde dolara, što predstavlja najveći majski odliv novca otkako Centralna banka Rusije vodi statistiku, od 1995. godine, piše The Moscow Times.

bankomat
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ovaj talas povlačenja gotovine nije izolovan slučaj, već nastavak trenda koji traje već nekoliko mjeseci. U aprilu su građani iz banaka povukli oko 9,2 milijarde dolara, dok je u martu iz sistema nestalo još 4,1 milijarda dolara. Od početka godine, ukupno je iz bankarskog sistema u gotovinu prebačeno oko 14,8 milijardi dolara.

Ono što posebno privlači pažnju jeste činjenica da se radi o stabilnom i ubrzanom trendu, a ne o jednokratnoj reakciji tržišta. Sve više građana Rusije odlučuje da štedi u kešu, umesto da novac drži u bankama ili na računima.

Ruski finansijski analitičari ovaj fenomen povezuju sa nekoliko paralelnih faktora koji se prepliću i stvaraju efekat neizvesnosti u finansijskom sistemu. Kao prvi razlog navodi se geopolitička i ekonomska nestabilnost, koja utiče na povjerenje građana u dugoročnu sigurnost bankarskih depozita.

Dodatni problem predstavljaju i učestali prekidi interneta i otežan pristup onlajn bankarstvu, što kod dijela stanovništva stvara osjećaj nesigurnosti i podstiče povratak fizičkom novcu. U situacijama kada digitalni sistemi nisu pouzdani, gotovina se ponovo doživljava kao „sigurnija opcija“.

Treći važan faktor je pad kamatnih stopa, zbog čega držanje novca u bankama postaje manje isplativo. Kada prinosi na štednju opadnu, građani sve češće biraju alternativu – povlačenje novca i njegovo držanje kod kuće ili u kešu.

Pročitajte još

Stručnjaci upozoravaju da ovakav trend može imati šire posljedice po finansijski sistem, jer smanjenje depozita u bankama ograničava njihovu sposobnost kreditiranja i dodatno usporava protok novca kroz ekonomiju, prenosi Telegraf.

Ipak, i dalje ostaje otvoreno pitanje da li je riječ o privremenoj reakciji na trenutne okolnosti ili o dubljoj promjeni ponašanja građana, u kojoj se povjerenje u bankarski sistem polako zamenjuje preferencijom za fizički novac. Upravo ta neizvjesnost daje čitavoj situaciji dodatnu dozu misterije – i otvara pitanje koliko je finansijski sistem zaista stabilan kada građani u tolikom broju biraju keš umjesto banke.