Američke ambasade lobiraju u evropskim prestonicama, tvrdeći da američki pacijenti plaćaju previše, čak tri puta više nego u Njemačkoj, za nove lijekove i da bi Evropa trebalo da snosi veći dio finansijskog tereta farmaceutskih inovacija. Ako evropske zemlje ne popuste, rizikuju da izgube velika ulaganja od farmaceutskih kompanija i odlože pristup najnovijim lijekovima, upozoravaju izvori iz industrije upoznati sa razgovorima.
Sporazum sa Ujedinjenim Kraljevstvom postao je ključni model. On je britanskim farmaceutskim kompanijama dao tri godine zaštite od američkih tarifa, uz obavezu da postepeno povećavaju potrošnju na lijekove tokom naredne decenije. Zauzvrat, britanska vlada je ublažila kontrolu cena inovativnih lekova. Sada se isti pristup primjenjuje na kontinent.
Ko je sledeće meta
Američke diplomate vide Njemačku kao sledeću veliku metu. Najveće evropsko tržište lijekova trenutno prolazi kroz veliku reformu zdravstvene zaštite koja predviđa smanjenje javne potrošnje na lijekove. Vašington traži suprotno, povećanje, piše Politiko.
Prema informacijama iz više izvora, nemačka ministarka zdravlja Nina Varken i ministarka ekonomije Katerina Rajhe već mesecima vode strogo povjerljive razgovore sa Ministarstvom zdravlja i socijalnih službi SAD. Na stolu su investicije od milijardu dolara, trgovinska politika i „fer“ određivanje cijena ljekova.
Kristijan Hilmer, direktor tržišta lijekova na recept u udruženju Pharma Deutschland, otvoreno je priznao: „Malo smo ljubomorni na sporazum između Velike Britanije i SAD“.
Njemačka farmaceutska industrija već se suočava sa poteškoćama prilikom lansiranja novih lekova na tržište.
Trampova administracija koristi fragmentirane zdravstvene sisteme u Evropi, gdje određivanje cijena lijekova ostaje uglavnom nacionalna odgovornost. Kao dio priprema, američka ambasada u Berlinu šalje svog trgovinskog savjetnika, Natana Zajferta, u London da od britanskih kolega uči kako da sprovede slične sporazume. U međuvremenu, farmaceutski giganti već preduzimaju akcije.
Eli Lili i njemački Beringer Ingelhajm su prošle nedjelje najavili smanjenja vrijedna milijarde evra u planiranim investicijama u Njemačkoj kao odgovor na planove štednje. Slično zamrzavanje investicija dogodilo se u Velikoj Britaniji, od kojih su neka nastavljena tek nakon što je postignut sporazum sa SAD.
Ozbiljan izazov za Evropu
Godine 1990, Evropa je činila 49 odsto globalnih privatnih farmaceutskih istraživanja i razvoja. Do 2025. godine taj udeo je pao na samo 26 odsto. Američke kompanije sve više povlače investicije sa kontinenta. Evropske vlade su, međutim, oprezne. Većina se suočava sa ograničenim javnim budžetima, sporim ekonomskim rastom i rastućim pritiskom na zdravstvene sisteme.
– Ponekad se farmaceutske kompanije ponašaju kao adolescent koji stalno traži sve više i više, bez obzira koliko im date – upozorio je Janis Nacis, direktor Evropske platforme za socijalno osiguranje (ESIP), koja predstavlja organizacije socijalnog osiguranja iz 19 zemalja EU i Švajcarske.
Iako su Vašington i farmaceutska industrija pohvalili sporazum sa Velikom Britanijom, reakcije u Londonu nisu jednoglasne. Bivši ministar zdravlja Ves Striting naložio je preispitivanje vrijednosti sporazuma za poreske obveznike, što je izazvalo negodovanje u farmaceutskom sektoru, prenosi Večernji list.
Aktivistička grupa „Džast tretman“ kritikovala je sporazum kao „užasan“ jer trajno slabi kontrolu cijena ljekova, a pruža samo privremenu zaštitu od carina.
Procene sugerišu da bi promene mogle povećati troškove za britanske poreske obveznike za 2 milijarde funti na 3,5 milijardi funti godišnje do 2036. godine.
Za Evropu, ovaj pritisak predstavlja ozbiljan izazov.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.