U intervjuu za portal Aksios, Tramp je više puta govorio o moći kroz prizmu uticaja na druge lidere, navodeći da su mu učesnici samita G7 vjerovali kada je u šali rekao da je “on šef”, kao i da ga Izrael veoma poštuje i da će “raditi ono što on kaže”.
Intervju je napravljen nakon samita G7 u francuskom gradu Evijanu, a uoči objavljivanja knjige novinara Megi Haberman i Džonatana Svona sljedeće nedjelje, u kojoj otkriva da sebe poredi sa nekim od najmoćnijih vladara u istoriji, piše Aksios.
Autori knjige “Promjena režima” (Regime Change), navode da im je Tramp pokazao dokument u kojem se tvrdi da je kao predsjednik SAD moćniji od istorijskih ličnosti poput Atile, Džingis-kana, Napoleona Bonaparte, Josifa Staljina, Mao Cedunga i Adolfa Hitlera.
Prema navodima autora, Tramp je naglas čitao dijelove dokumenta i objašnjavao zbog čega su pojedine istorijske ličnosti raspolagale manjom moći od predsjednika savremenih Sjedinjenih Američkih Država.
– Nisu imali avione, zar ne? Nisu mogli da putuju unaokolo – rekao je Tramp govoreći o Aleksandru Velikom, rimskim carevima i Vilijamu Osvajaču.
Haberman i Svon ocjenjuju da je posebno upečatljivo bilo to što je Tramp bez nelagode prihvatio poređenja sa ličnostima koje su mijenjale svijet osvajanjima i vlašću zasnovanom na strahu.
Govoreći o savremenim liderima, Tramp je kao one kojima se najviše divi izdvojio kineskog predsjednika Si Đinpinga i indijskog premijera Narendru Modija, opisujući Sija kao čovjeka koji je “u potpunosti posvećen poslu”, a Modija kao “veoma čvrstog pregovarača”.
Tramp je, takođe, izrazio žaljenje zbog odsustva predsjednika Rusije Vladimira Putina sa samita G7, podsjetivši da je Rusija bila članica grupe dok nije isključena “nakon pripajanja Krima 2014. godine”.
Osvrćući se na savezničke odnose, Tramp je rekao da bez njega “Izrael danas ne bi postojao” i dodao da sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom ima dobar odnos, ali da ga “ponekad treba držati pod kontrolom”.
Kritikujući republikance koji su se protivili sporazumu sa Iranom, Tramp je rekao da je izgubio poštovanje prema nekim ljudima koje je ranije cijenio, nazivajući ih tvrdolinijašima.
Ipak, priznao je da postoji faktor koji i dalje ograničava predsjedničku moć – ekonomija.
Prema njegovim riječima, produžavanje rata moglo je da izazove globalnu ekonomsku depresiju, dok pad cijena nafte i rast berzanskih indeksa smatra dokazom da je podrška sporazumu sa Iranom bila ispravna odluka.
– Imam jednu osnovnu želju kao predsjednik – nikada ne želim da postanem novi Herbert Huver – rekao je Tramp, aludirajući na 31. predsjednika SAD, čije se ime najčešće povezuje sa Velikom depresijom.
Kako navode autori knjige, dokument kojim se Tramp služio objavljen je i na njegovoj platformi Truth Social, a u zaključku se tvrdi da ga spremnost da koristi moć na globalnom nivou “čini daleko najmoćnijom osobom koja je ikada hodala ovom planetom”, prenosi Aksios.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.