Iako se incident dogodio prije dvije godine, detalji slučaja objavljeni su tek u ponedjeljak u časopisu Canadian Medical Association Journal, piše BBC.
Tragičan ishod nakon kontakta sa šišmišom
Dječak, čije ime nije objavljeno, otjerao je šišmiša s lica, a njegov otac je životinju uhvatio u posudu i pustio napolje.
Kako dječak nije imao vidljivih povreda, a roditelji nisu primijetili ništa neobično u ponašanju šišmiša, nisu odmah potražili ljekarsku pomoć.
Međutim, 19 dana kasnije dječak je počeo da osjeća utrnulost i oticanje lica.
Potraga za dijagnozom i naglo pogoršanje zdravstevnog stanja
U danima koji su uslijedili, porodica ga je više puta vodila na hitnu pomoć, a ljekari su pokušavali utvrditi uzrok njegovih simptoma.
Isprva su posumnjali na Belovu paralizu, privremenu slabost mišića jedne strane lica i prepisali su mu antivirusne lijekove.
Nakon toga je ponovo primljen u bolnicu, prvo s pretpostavljenom dijagnozom herpesne upale usta i desni, da bi se vratio već sledeći dan zbog slabosti desne strane lica.
Dok je čekao na prijem u bolnicu, dobio je temperaturu od 39°C, počeo je otežano gutati i imao je halucinacije.
Stanje mu se istog dana naglo pogoršalo, zbog čega je intubiran i smješten na odeljenje pedijatrijske intenzivne njege.
Potvrda bjesnila i smrtni ishod
Ljekari s odjeljenja za pedijatriju i dječje zdravlje Univerziteta u Manitobi izrazili su snažnu sumnju na bjesnilo.
Nekoliko dana kasnije, testovi su potvrdili da je dječak zaražen virusom bjesnila, a Kanadska agencija za inspekciju hrane identifikovala je soj virusa koji potiče od šišmiša.
Dječak je preminuo 17 dana nakon prijema u bolnicu. U izvještaju se navodi da nije imao istoriju alergija, kontakata s bolesnim osobama, ugriza krpelja niti je nedavno putovao van zemlje.
Bjesnilo je rijetko, ali prevencija je ključna
Zaraze bjesnilom izrazito su rijetke u Kanadi, gdje je od 1924. godine zabilježeno 28 smrtnih slučajeva kod ljudi.
Kanadsko veterinarsko medicinsko udruženje ističe kako je to rezultat uspješnih programa vakcinisanja.
Stručnjaci upozoravaju da svaki direktan kontakt čoveka sa šišmišom zahtjeva postekspozicijsku profilaksu – medicinski tretman koji se primenjuje odmah nakon moguće izloženosti zaraženoj životinji.
Nakon što se razviju simptomi, infekcija besnilom gotovo je uvijek smrtonosna, zaključuje se u izvještaju, prenosi Telegraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.