Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava činjenica da je riječ o zahvatu koji se realizuje u neposrednom prostornom okruženju jednog od najznačajnijih kulturnih i duhovnih simbola Crne Gore.
– Sa ozbiljnom zabrinutošću pratim informacije o izdavanju građevinske dozvole za izgradnju solarne elektrane ‘Bogetići’, projekta instalisane snage 67 MW koji će, prema javno dostupnoj dokumentaciji, sa pratećom infrastrukturom obuhvatiti prostor veći od milion kvadratnih metara. Riječ je o projektu koji, zbog svoje veličine, položaja i mogućih posljedica po prostor, prevazilazi okvire jedne investicije i zaslužuje punu pažnju stručne i šire javnosti – pojasnio je Grgurović.
Kako navodi, ukoliko je država bila spremna da odobri ovakav projekat, a da prethodno nije otklonila svaku razumnu sumnju u pogledu zaštite kulturne baštine, onda se s pravom postavlja pitanje da li su institucije u ovom postupku štitile javni interes ili su ga potisnule u drugi plan.
Kulturna baština ne smije biti žrtva razvoja
– Kulturna baština nije administrativna prepreka razvoju – ona je ustavna, zakonska i civilizacijska obaveza države. Danilovgrad nije protiv ulaganja u obnovljive izvore energije niti protiv energetske tranzicije, koja predstavlja strateški interes Crne Gore. Ali nijedan razvojni cilj ne može biti izgovor za potiskivanje obaveze države da bez izuzetka štiti kulturnu baštinu – napisao je Grgurović na društvenoj mreži Instagram.
Prema njegovim riječima, kada postoji i najmanja sumnja da jedan projekat može narušiti prostor od nacionalnog istorijskog, kulturnog i duhovnog značaja, dužnost države nije da ubrzava procedure, već da pokaže najveći stepen opreza, stručnosti i odgovornosti.
Poziv na veću odgovornost državnih institucija
– Država koja olako dopušta intervencije u prostoru koji pripada kulturnom identitetu svih građana ne pokazuje snagu, već institucionalnu slabost i nerazumijevanje vrijednosti koje je dužna da čuva. To nije pitanje investitora niti politike. To je pitanje elementarne odgovornosti države prema sopstvenom nasljeđu i obaveze da kulturna dobra štiti jednako odlučno kao što štiti svaki drugi strateški interes – dodaje on i poručuje da je to princip od kojeg ne bi smjela odstupiti nijedna državna institucija.
Iako se planirana elektrana ne nalazi na teritoriji Opštine Danilovgrad, kako kaže, teško je prihvatiti stav da se njen uticaj može posmatrati isključivo kroz administrativne granice.
– Prostor nema administrativnu logiku. Kulturni pejzaž, prirodne cjeline i vizure čine jedinstven sistem vrijednosti koji ne prestaje na međi jedne opštine. Upravo zbog toga smatram da građani Danilovgrada imaju puno pravo da budu upoznati sa svim okolnostima pod kojima je donesena odluka o izdavanju građevinske dozvole – ističe Grgurović.
Poručuje da manastir Ostrog predstavlja jedno od temeljnih mjesta kulturnog, istorijskog i duhovnog identiteta Crne Gore.
– Njegov značaj odavno prevazilazi okvire jednog vjerskog kompleksa i jednog lokaliteta, jer je riječ o prostoru koji baštini vrijednosti od nacionalnog značaja i koji u kolektivnoj svijesti građana zauzima posebno mjesto. Svaka intervencija u njegovom širem prostornom okruženju zahtijeva najviši stepen stručne i institucionalne odgovornosti – naglašava on.
U javno dostupnoj dokumentaciji, kako je naveo, može se vidjeti da je razmatran i vizuelni uticaj planirane elektrane, uključujući činjenicu da će ona biti vidljiva iz pravca saobraćajnice kojom se prilazi Manastiru Ostrog.
– Ta okolnost sama po sebi nameće pitanje na koji način je procijenjen ukupan uticaj projekta na kulturni pejzaž i da li su sve nadležne institucije iscrpno razmotrile posljedice koje ovakav zahvat može proizvesti – napisao je Grgurović.
Pet ključnih pitanja za nadležno ministarstvo
Zbog toga je zatražio odgovor od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da zajedno sa svim institucijama koje su učestvovale u ovom postupku, na pitanja:
•Da li je prije izdavanja građevinske dozvole izvršena posebna procjena mogućeg uticaja projekta na kulturno dobro od nacionalnog značaja i njegov širi prostorni kontekst?
•Da li je Uprava za zaštitu kulturnih dobara učestvovala u postupku i da li je dala odgovarajuće mišljenje ili saglasnost u okviru svojih zakonskih nadležnosti?
•Da li su analizirani mogući efekti projekta na kulturni pejzaž, vizure i ambijentalne vrijednosti prostora koji pripada okruženju Manastira Ostrog?
•Da li postoje javno dostupne trodimenzionalne vizualizacije koje omogućavaju građanima da vide kako će ovaj kompleks izgledati iz najvažnijih pravaca prilaza manastiru?
•Da li su razmatrana alternativna projektna rješenja ili druge lokacije koje bi ostvarile isti energetski cilj uz manji uticaj na prostor?
Poručuje da kulturna baština nije prepreka razvoju, već granica preko koje ozbiljna država ne prelazi.
– Nijedna investicija, bez obzira na svoju ekonomsku ili energetsku vrijednost, ne može imati prednost nad obavezom očuvanja prostora koji predstavlja dio istorijskog i kulturnog identiteta Crne Gore. Država koja nije spremna da bezuslovno štiti svoju baštinu šalje poruku da je spremna da najtrajnije vrijednosti podredi kratkoročnim interesima – zaključio je Grgurović, prenose mediji.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.