Kisić je objasnio šta slijedi za zemljište, vodu, vazduh i poljoprivredu na opožarenim područjima.
– Prije svega, želeo bih da uputim veliku zahvalnost vatrogascima. Mi to često gledamo na televiziji, a nismo ni svjesni da ti momci i djevojke na sebi nose opremu tešku od 10 do 15 kilograma i stoje pred temperaturama od 100 do 200 stepeni. Njihov posao se ne cijeni dovoljno – rekao je na početku Ivica Kisić.
Crna statistika za 2026.
Profesor Kisić ističe da bi 2026. godina mogla da postane najteža godina po pitanju požara u novijoj hrvatskoj istoriji.
– Požarna sezona zvanično se završava 1. oktobra, ali tek tada počinje sezona sprečavanja požara za narednu godinu. Ova godina je izuzetno teška, požara je sve više. Do sada je najteža bila 2017. sa oko 6.900 požara na otvorenom. A do 10. avgusta 2026. već beležimo 5.700 požara, što je 15 odsto više nego u istom periodu te rekordne 2017. godine – navodi on za Index.hr.
Posljedice po životnu sredinu
Požari su, kaže, ostavili razorne posljedice na zemljište, vodu, vazduh i vegetaciju, a obim štete zavisiće od količine gorivog materijala na određenom području.
– Što su temperature i količina gorive mase veće, posledice će biti teže. Dolazi do promjena u samom zemljištu i povećanja emisija gasova sa efektom staklene bašte, dok će voda posledice osetiti tek narednih dana – objasnio je Kisić.
On je upozorio i na dodatne bezbjednosne rizike.
-Već danas imaćemo eroziju vetrom, koji će odnositi čestice pepela i prašine. S druge strane, pojaviće se problem sa vidljivošću. Opasno će biti noću – vozite normalno i odjednom uđete u oblak prašine i pepela, gde se vidljivost naglo smanjuje. Rizik od saobraćajnih nesreća biće povećan – istakao je.
Opasnost od jesenjih kiša
Poseban problem predstavljaće jesenje kiše.
– Kada poslije 20. avgusta i tokom septembra počne sezona jesenjih kiša, suočićemo se sa posljedicama erozije vodom, bujičnim poplavama i bujičnim tokovima. Vegetacija je štitila zemljište, ali sada je izgorjela, što će stvoriti ogromne probleme – objasnio je stručnjak.
Šteta u poljoprivredi
Posljedice će biti teške i po poljoprivredna zemljišta, posebno vinograde i maslinike.
– Posljedice po poljoprivredne kulture poput maslina, vinove loze i badema biće katastrofalne, u zavisnosti od toga koliko se požar približio obradivim površinama. Bobice grožđa su popucale i prinos neće biti veliki. Ako vatra uđe u vinograde, vlasnici će morati da ih iskrče i tek za šest do sedam godina mogu očekivati novi rod na toj površini. Maslina je otpornija, ali sve zavisi od temperature i jačine požara. Maslinari će sačekati da se stanje smiri kako bi procenili štetu. U najgorem slučaju, ako stablo potpuno izgori, seče se do panja i čeka se osam do deset godina da se na toj površini ponovo dobije rod – dodaje on.
Kako ublažiti štetu
Kao način za ublažavanje štete od budućih požara Kisić navodi konkretno rješenje.
– Ključno je ukloniti gorivu zonu, odnosno gustu vegetaciju, od kuća i poljoprivrednih površina. Ne smijemo dozvoliti da rastinje bude tik uz kuću, već ga moramo ukloniti u pojasu od 20 do 30 metara od stambenih objekata i zasada. Ako to uradimo, ublažićemo štetu – zaključio je stručnjak.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.