On smatra da dosadašnja kulturna politika nije dala rezultate kakve Republika Srpska zaslužuje, posebno kada je riječ o izdvajanjima za kulturu.
–Budžet za kulturu Republike Srpske iznosi između 0,5 i 0,6 odsto ukupnog budžeta. To vam, dragi ljudi, dođe kao statistička greška. A kultura je, zajedno sa kulturnim proizvodima i kulturnim radnicima, jedna od prvih stvari koja prelazi granice jedne zemlje. Prvi izvozni proizvodi mogu biti film, pozorište, izložba, muzej – naveo je Bundalo.
Kaže da Republika Srpska mora ozbiljnije da ulaže u filmsku industriju i da bi jedan od prioriteta trebalo da bude stvaranje nacionalnog filma. Prema njegovim riječima, dobar nacionalni film mogao bi da predstavi najbolje vrijednosti ovog naroda i da značajno promijeni sliku o Republici Srpskoj.
Bundalo je iznio i prijedlog da Republika Srpska dobije nacionalni folklorni ansambl sa profesionalnim igračima koji bi bili zaposleni i plaćeni za svoj rad.
-Zamislite 40 najboljih igrača, plesača ove države na jednom mjestu, kojima bi zadatak bio samo da njeguju igračku tradiciju ovog naroda. Da ne moraju da rade dva, tri ili četiri posla da bi prehranili porodicu. Takvi profesionalci bili bi najbolji predstavnici naše kulture i tradicije – rekao je Bundalo.
Posebno je ukazao na potrebu da kulturni sadržaji budu dostupni i ljudima koji ne žive u većim gradovima. Zato predlaže pokretanje akcije „Kultura na vrata“.
– Zbog geografije naše države kultura ne može biti dostupna svakom čovjeku. Ali kulturu možete spakovati, staviti u automobil, autobus i dovesti je svakom čovjeku na vrata. Zašto Muzej Republike Srpske ne bi imao putujuće izložbe i odnio ih u svako selo i svaki grad? Zašto jedno dječije pozorište ne bi išlo o trošku države i svakom djetetu donijelo predstavu? To ne košta mnogo, a mnogo vrijedi – poručio je Bundalo.
On smatra da bi Republika Srpska, zahvaljujući svom geografskom položaju i blizini Evropske unije, mogla da razvija i filmsku infrastrukturu i privuče strane produkcije.
-Zašto na sjeverozapadu Republike Srpske ne bismo napravili jedan filmski studio? Kod nas je radna snaga i dalje jeftinija. Zašto cijela Evropa ne bi došla kod nas, dobila uslove za rad, a mi obučili svoje ljude da rade u filmskoj industriji? Filmski studio koji je nekoliko minuta od granice Evropske unije bio bi ogromna prilika – naveo je on.
Bundalo je kao primjer naveo i Estoniju, koja, kako je rekao, izdvaja značajno više za kulturu i na taj način stvara uslove za pristup međunarodnim fondovima i razvoj filma i pozorišta.
-Ne treba da se stidimo svoje kulture. Imamo kulturu ovog naroda, od Novog Grada do Trebinja, koja je toliko velika i različita da je grehota da nam bude ne deveta, nego devedeseta rupa na sviralu – rekao je Bundalo.
Prema njegovim riječima, kultura nije samo film, televizija ili pozorište, već i način na koji jedan narod čuva svoje nasljeđe, pamti svoju prošlost i gradi budućnost. On je istakao da se, uz kulturu sjećanja, mora razvijati i kultura života, jer upravo kulturni sadržaji mogu biti jedan od razloga zbog kojih će mladi ljudi ostati u svojim sredinama.
„Nemamo primjedbe, imamo rješenja“ Čelnici PSS u Gradišci traže smanjenje troškova liječenja
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.