Stanovnike Zagreba, ali i drugih hrvatskih gradova, uznemirila je pojava biljnih stjenica koje grizu, sišu krv i na koži uzrokuju otok, svrab i crvenilo.
Profesor Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta objašnjava da se Hrvatskom šire hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) i mrežasta platanova stjenica (Corythuca ciliata). Obje vrste potiču iz Sjeverne Amerike, odakle su transportom stigle u Evropu, prenosi Index.hr.
Platanova stjenica prvi put je registrovana 1964. u Italiji, u okolini Padove, a sredinom 70-ih zabilježena je i u Zagrebu. Hrastova stjenica u Evropi je prvi put evidentirana 2000. godine, takođe u Italiji. Ovi sitni biljni nametnici, veličine od tri do četiri milimetra, šire se iz hladnijih područja u toplija pa su se danas udomaćili u umjerenim i suptropskim zonama.
Od biljojeda do napada na ljude
Iako su obje vrste stjenica biljojedi i hrane se biljnim sokovima, postoje dokazi da u određenim okolnostima, posebno tokom velikih vrućina, napadaju ljude i sišu im krv. Takvo ponašanje relativno je nova pojava i u Hrvatskoj još nije definitivno medicinski potvrđeno.
Prema studiji objavljenoj 2015. u američkom medicinskom časopisu JAMA Dermatology, posljednjih godina zabilježeno je više slučajeva u kojima su ugrizi platanovih stjenica kod ljudi izazvali dermatozu.
Nakon prijava o ubodima, naučnici su pod mikroskopom potvrdili ono što su očevici opisivali – stomak stjenice vidljivo se punio krvlju. Analiza DNK potvrdila je prisustvo ljudske krvi u probavnom sistemu insekata i nedvosmisleno identifikovala vrstu C. ciliata kao napadača.
Mogući prenosioci bolesti
Autori studije navode da kod većine ljudi ubod C. ciliata prođe nezapaženo i bez ozbiljnijih reakcija, ali kod nekih može uzrokovati plikove i svrab. Zasad nije istraženo zašto su ti prirodni biljojedi počeli sisati krv niti koliki se njihov udio prilagodio novim prehrambenim navikama.
– Potrebno je razmotriti mogućnost da C. ciliata ugrize više ljudi zaredom, što otvara mogućnost da postane prenosilac uzročnika zaraznih bolesti – pišu autori u časopisu JAMA.
“Invazija stjenica može imati zdravstvene posljedice, među kojima su neprijatni ubodi te kožne i sistemske reakcije. Ljekari bi trebalo da budu svjesni ovog insekta i njegove novoutvrđene sposobnosti sisanja krvi, koja može biti odgovorna za kožne lezije i svrab te uzrokovati stvarnu neprijatnost i tjeskobu”, upozoravaju u komentaru svojih nalaza.
Vrućina kao okidač za ugrize
Rumunska naučnica Roksana Čičoj objavila je 2018. istraživanje koje pokazuje da platanove stjenice najviše grizu tokom najvećih vrućina.
– Tokom 2017. i 2018. u mnogim gradovima širom Rumunije, a posebno u Bukureštu, brojni građani, najviše djeca, zatražili su ljekarsku pomoć zbog alergijskih reakcija poput otoka, svraba i crvenila kože.
Preliminarni rezultati pokazali su da su stjenice najčešće grizle oko podneva. Približno 50 odsto osoba sa simptomima imalo je krvnu grupu A2, a oko 30 odsto krvnu grupu 01. Čini se da je ponašanje sisanja krvi podstaknuto izuzetnom vrućinom – zabilježila je Čičoj.
I hrastove stjenice napadaju ljude
Na internetu trenutno nema relevantnih studija koje bi potvrdile da se i hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata) ponašaju na sličan način. Ipak, na britanskoj stranici Observatree navodi se da su česte pritužbe građana na njihove ugrize.
– Hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) štetočina je na stablima hrasta (Quercus spp.). Može usporiti njihov rast i oslabiti ih, zbog čega postaju podložniji drugim štetočinama i bolestima.
Ovaj nametnik može biti posebno štetan nakon nekoliko uzastopnih godina jake zaraze, u kombinaciji s drugim stresnim faktorima poput suše. U velikom broju ove stjenice mogu uznemiriti javnost, a vrlo su česte i prijave da ‘grizu’ ljude, što može uzrokovati dermatitis – navode stručnjaci.
S obzirom na to da obje vrste stjenica pokazuju veliku otpornost na insekticide i nepovoljne klimatske uslove, očekuje se da će susreti s njima u budućnosti biti sve češći. Trenutno su zabilježene u 14 hrvatskih županija.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.