Društvo

Šta čeka novu Vladu Srpske iz ugla ekonomista: Hoće li Srpska „preživjeti“ Zoru Vidović i rekordne dugove?

Iako se i dalje prebrojavaju glasovi sa opštih izbora održanih 4. oktobra po prvim preliminarnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine bilo je jasno da će novu Vladu Republike Srpske formirati ista struktura.

vlada rs , budžet , zaduživanje , kredit
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Šta čeka novu Vladu Srpske, koje „požare“ će morati hitno gasiti i šta bi sve trebalo da se mijenja pitali smo ekonomiste koji nisu pretjerano optimistični po pitanju finansijske budućnosti Srpske. Hoće li Republika Srpska „preživjeti“ Zoru Vidović, koja već 8 godina upravlja resorom finansija, koja je fokusirana na rashodnu stranu budžeta, dok se prihodna svodi na jednu operaciju zaduživanje?

U proteklom periodu svjedočili smo rekordnom zaduženju Srpske, po rekordnim kamatama, bogati su postali još bogatiji, a siromašni su ostali siromašni, a javna preduzeća ostala su „izdržavana lica“ umjesto da postanu „hranioci“ Srpske. U dubiozi su Fond zdravstvenog osiguranja i Fond PIO, mnogi se pitaju do kada će uopšte postojati penzije jer je broj penzionera premašio broj radnika, a kada su u pitanju radnici isplata dijela plata „u kovertama“ je gotovo legalizovana.

Iako su preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit od 4 milijarde KM u prošloj godini Ministarstvo finansija na čelu sa Zorom Vidović uporno izbjegava oporezivanje dividende, pa vlasnici preduzeća dobit sa porezom od samo 10 odsto podižu u kešu pa isplaćuju radnicima dio plata na ruke pošto im se to isplati jer bi uz isplate preko banaka morali platiti i poreze i doprinose koji su mnogo veći.

“Dekretom se ne može povećati produktivnost”

Komentarišući mogućnost da Zora Vidović ponovo zauzme fotelju ministarke finansija u novom sazivu Vlade RS, ekonomista Svetlana Cenić kaže da pretpostavlja da će se upravo to desiti.

– Pretpostavljam da će opet biti ministarka, ako nije stekla uslove za penziju. Ali to kod nas ništa ne znači, možete imati 100 godina, ali ako vaša stranka hoće, vi ćete raditi. Tako da je sve moguće – rekla je ona.

Na pitanje šta čeka novu Vladu RS kaže da sada valja ispuniti sve što je obećano, isplaćivati povećane plate…

– Dekretom možete povećati plate u javnoj upravi i minimalac, ali ne možete povećati produktivnost. Imamo pad industrijske proizvodnje i pad broja zaposlenih u industriji, tako da ne znam kako misle i iz čega će sve to finansirati. Da li uopšte imaju plan, ili misle da se zadužuju dokle god može, pa šta bude – upozorava Cenić.

Ona naglašava da budžet ne smije biti samo „spisak želja“, već zahtijeva ozbiljnu koordinaciju finansija i privrednih resora, koji trenutno uopšte ne sarađuju na pravi način.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

– Ovo su ogromni izazovi gdje Ministarstvo finansija, zajedno sa ministarstvima koja se bave privredom, mora da ima usaglašene i koordinisane aktivnosti. Pitanje je kako će preraspodijeliti novac i kakva će biti prihodovna strana, osim indirektnih poreza od kojih svi živimo. Da li će dizati namete da bi povećali prihode? Kao što vidite, vlast apsolutno ne zanima ni poljoprivreda ni privreda, nego samo kako namoći para. Nije važno kako, samo neka ima indirektnih poreza, pa ćemo nekako. To mora biti sinhronizovana aktivnost više ministarstava u kojoj Ministarstvo finansija treba da zadaje tempo i stvara bolje poslovno okruženje kada je u pitanju fiskalno opterećenje. Sve drugo vodi samo novom zaduživanju dok god neko daje novac – ističe Cenić.

Poseban problem, prema njenim riječima, predstavlja i propuštanje prilika iz Plana rasta Evropske unije, što direktno šteti domaćoj privredi.

– Ponovo je u pitanju Plan rasta i opet ćemo biti kažnjeni, a to nisu beznačajna sredstva jer je 28 odsto od toga bespovratni novac. Ostalo je kredit pod veoma povoljnim uslovima čija otplata počinje tek 2034. godine. Treba ispuniti uslove i koordinisati stvari i na državnom nivou kako bismo došli do digitalizacije i infrastrukture koja dalje kreira nova radna mjesta. Sama javna uprava, koja je donijela glasove, ne znači ništa jer njoj neko treba da zaradi pare. Zarađuje industrija i poljoprivreda, a sve ostalo samo troši – zaključuje Svetlana Cenić.

Rezanje poreza na plate

Na slične probleme ukazuje i ekonomista Goran Savić, koji naglašava da novu Vladu RS očekuje niz neophodnih sistemskih reformi, od kojih je na prvom mjestu smanjenje poreskog opterećenja rada kako bi se suzbila siva ekonomija.

Pročitajte još

– Vlada sigurno treba da smanji zbirnu stopu poreza i doprinosa na plate kako bi se smanjila siva ekonomija, koja je prisutna upravo zbog visokih stopa. Ljudi ne prijavljuju radnike ili prijavljuju samo dio plate, pa na dio koji isplaćuju u gotovini ne plaćaju poreze i doprinose. Takođe, moramo mobilisati sve naše resurse i racionalno ih koristiti, a ne davati ih pojedinim tajkunima da ih iskorištavaju i bogate se – naglašava Savić.

On upozorava na štetnu praksu ulaganja kredita u javnu potrošnju umjesto u realni sektor i proizvodnju, te naglašava da su nepovoljni ugovori i koncesije nanijeli ogromnu štetu Srpskoj.

– Kredite treba ulagati isključivo u realni sektor, u proizvodnju, a nikako u javnu potrošnju. Kada se ulaže u proizvodnju, povećava se privredna aktivnost, diže se standard i puni budžet, pa država mnogo lakše isfinansira budžetske korisnike i ima prostora za nove investicije – oštar je Savić.

Govoreći o poreskoj politici i zaštiti domaće privrede, Savić predlaže uvođenje diferencirane stope PDV-a i stimulativne mjere za poslodavce koji reinvestiraju dobit.

goran savić republička stranka rs
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Na nivou BiH treba uvesti diferenciranu stopu PDV-a, potpuno osloboditi lijekove i osnovne životne namirnice, a povećati stopu na luksuz. Vlada tu samo vrši preraspodjelu i ne gubi ništa. Pored toga, poslodavce treba osloboditi poreza na dobit pod uslovom da je usmjeravaju u proširenje kapaciteta i novo zapošljavanje, dok one poslodavce koji dobit podižu sa žiro-računa treba oporezovati i više od sadašnjih 10 odsto. Domaćeg proizvođača moramo zaštititi, carinskim i necarinskim barijerama, tehničkim mjerama i rigoroznim kontrolama, jer trenutno uvozimo previše i gušimo sopstvene mljekare i mesare – objašnjava ekonomista.

Treba uvesti razne olakšice i druge benefite za poslodavce koji zapošljavaju mlade, usmjeravati sredstva IRB-a u kapitalne projekte, a treba i uticati na smanjenje kamatnih stopa za ulaganja u proizvodne kapacitete i novostvorenu vrijednost.

Kao jedan od ključnih i najradikalnijih poteza, Savić vidi rješavanje problema ogromnog viška zaposlenih u javnom sektoru i preusmjeravanje tih resursa u realni sektor.

– Jedna od najkrucijalnijih mjera jeste da Vlada drastično smanji latentnu zaposlenost u javnim preduzećima i taj višak radnika preusmjeri u realni sektor. Svjedoci smo da se latentna zaposlenost u javnim preduzećima mjeri od 40 do 50 odsto. Ti ljudi prave troškove i vuku preduzeća u gubitke, pa se tu mora uraditi izuzetna racionalizacija– rekao je Savić.

Naglasio je da će morati zapošljavati stručni i iskusni kadrovi koji znaju raditi, znaju zaštiti i interese Srpske, a ne samo stranačke poslušnici koji dodatno uništavaju ekonomiju.

Zaduženjima ostavljaju omču oko vrata budućim generacijama