Međutim, kada se izborni rezultati posmatraju kroz duži period, iza suvih brojki često se krije mnogo zanimljivija priča od one koju političari ispričaju u izbornoj noći.
Upravo takvu priču otkriva poređenje rezultata dvije stranke koje su obilježile politički život Republike Srpske u posljednje tri decenije – Srpske demokratske stranke (SDS) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Trideset godina izbornih rezultata pokazuje kako su se mijenjali odnosi snaga u Republici Srpskoj, ali i koliko su politički usponi i padovi rijetko pravolinijski.
Na prvi pogled, računica je prilično jednostavna. SNSD je na opštim izborima 2026. godine potvrdio status najjače stranke, osvojio 205.977 glasova, odnosno oko 39 odsto, i obezbijedio 34 poslanička mandata.
SDS je, sa 63.725 glasova i 11 mandata, zabilježio jedan od najtežih rezultata u svojoj istoriji.
Ipak, ako se vratimo na prve poslijeratne parlamentarne izbore 1996. godine i prođemo kroz sve izborne cikluse do danas, slika postaje znatno zanimljivija.
Jer SNSD nije uvijek bio ovako dominantan, baš kao što ni SDS nije oduvijek bio stranka koja se bori za politički opstanak.
SDS je nekada imao više od pola miliona glasova, a SNSD nije ni ušao u parlament
Prvi poslijeratni parlamentarni izbori 1996. godine bili su vrijeme potpune dominacije SDS. Stranka je osvojila 568.980 glasova, odnosno 52,3 odsto, i čak 45 poslaničkih mandata.
To je bio rezultat koji je teško uporediti sa današnjim odnosima snaga. SDS je tada bio politički centar oko kojeg se okupljao najveći dio biračkog tijela, a izborna konkurencija nije imala ni približno sličnu snagu.
SNSD, koji je zvanično osnovan u martu 1996. godine, svega nekoliko mjeseci prije izbora, tada nije uspio da pređe izborni prag.
Međutim, već naredne godine dolazi do prvog velikog preokreta.
Na vanrednim izborima u novembru 1997. SDS je pao na 209.767 glasova, odnosno 26,5 odsto, i 24 poslanička mandata.
Za samo godinu dana, uz velike političke potrese i unutrašnje podjele, stranka je izgubila ogroman dio podrške.
SNSD je, s druge strane, prvi put ušao u Narodnu skupštinu Republike Srpske. Osvojio je 21.178 glasova, oko 2,6 odsto, i dva poslanička mandata.
Bio je to skroman početak u poređenju sa današnjom snagom ove stranke, ali i prvi korak na putu koji će SNSD u narednim decenijama odvesti do dominantne pozicije na političkoj sceni.
Na izborima 1998. godine trend se nastavio. SNSD je osvojio 53.802 glasa, 7,3 odsto podrške i šest mandata.
SDS je, sa 160.370 glasova i 19 poslanika, nastavio da gubi nekadašnju dominaciju.
Već tada se moglo naslutiti da politička scena Republike Srpske ulazi u period velikog preslagivanja.
SDS se vratio, ali je SNSD ubrzano rastao
Izbori 2000. godine pokazali su da pad SDS nije značio i njegov politički kraj.
Stranka je tada osvojila 226.226 glasova, odnosno 36,1 odsto, i vratila se na 31 poslanički mandat.
Bio je to njen drugi najbolji rezultat u posmatranom periodu, odmah iza izbornog vrhunca iz 1996. godine.
SNSD je, međutim, takođe nastavio da raste. Sa 81.467 glasova, odnosno 13 odsto, osvojio je 11 mandata.
Dvije godine kasnije odnos snaga ponovo se mijenja. SDS je osvojio 159.164 glasa i 26 mandata, dok je SNSD stigao do 111.226 glasova, odnosno 21,8 odsto podrške, i 19 poslanika.
Razlika između dvije stranke postajala je sve manja.
Ono što je u početku izgledalo kao postepeni rast manje političke partije pretvaralo se u ozbiljnu konkurenciju za vlast.
SNSD je iz izbornog ciklusa u ciklus povećavao podršku, dok SDS više nije uspijevao da povrati nekadašnju stabilnost.
A onda je došla 2006. godina.
SNSD na vrhuncu, SDS na minimumu
Ako postoji izborni ciklus koji predstavlja prekretnicu u odnosima snaga između SNSD i SDS, onda je to 2006. godina.
SNSD je tada osvojio 244.251 glas, odnosno 43,3 odsto podrške, i čak 41 poslanički mandat.
To je najveći broj mandata koji je ova stranka osvojila u svim izbornim ciklusima obuhvaćenim ovom analizom.
Dakle, tvrdnja pojedinaca da je SNSD na izborima 2026. ostvario svoj najbolji rezultat u istoriji ne odgovara podacima kada je riječ o broju poslaničkih mandata.
Ove godine SNSD je osvojio 34 mandata, sedam manje nego prije dvije decenije.
Istina, izborni procenat nije jedino mjerilo političke snage, ali kada se porede mandati u Narodnoj skupštini, rekord i dalje pripada 2006. godini.
Tadašnji rezultat SNSD bio je gotovo dvostruko veći od rezultata SDS, koji je osvojio 103.035 glasova, 18,3 odsto podrške i 17 mandata.
Za SDS, nekada neprikosnovenog pobjednika izbora, to je bio jedan od najtežih trenutaka do tada.
Za SNSD, početak perioda u kojem će postati ključni politički faktor u Republici Srpskoj.
Milorad Dodik je nakon izbora 2026. godine, proglašavajući pobjedu kandidata SNSD, govorio o “impozantnoj pobjedi”, a stranački rezultat predstavio kao potvrdu politike koju vodi njegova partija.
– Imaćemo dvije trećine u Parlamentu Republike Srpske. Ovaj rezultat je sličan onom prije 20 godina, pitam se šta ćemo sve postići za još 20 – poručio je Dodik u izbornoj noći.
Ta izjava, osim što pokazuje samopouzdanje lidera SNSD, zanimljiva je i zbog poređenja koje je Srpskainfo napravila.
Naime, upravo je 2006. godina bila period najveće poslaničke snage Dodikove stranke.
SNSD je padao, ali nije izgubio primat
Nakon izbornog vrhunca uslijedilo je postepeno slabljenje SNSD, barem kada je riječ o broju osvojenih mandata.
Na izborima 2010. godine stranka je osvojila 240.727 glasova, odnosno 38 odsto, i 37 poslaničkih mandata. Iako je zabilježila pad u odnosu na 2006, SNSD je zadržao izrazitu prednost.
SDS je u istom ciklusu osvojio 120.136 glasova, 19 odsto podrške i 18 mandata.
Na izborima 2014. godine dogodilo se nešto što je tada moglo izgledati kao početak ozbiljnijeg povratka SDS.
SNSD je pao na 213.665 glasova i 29 mandata, dok je SDS porastao na 173.824 glasa, odnosno 26,3 odsto, i 24 poslanička mandata.
Razlika između dvije stranke bila je znatno manja nego ranije. SDS je ponovo izgledao kao ozbiljan takmac, a ne samo kao opoziciona stranka koja čeka grešku vlasti.
Međutim, taj rast nije dugo trajao.
Već 2018. godine SNSD je osvojio 218.201 glas, 31,9 odsto i 28 mandata, dok je SDS pao na 123.515 glasova, 18 odsto i 16 poslanika.
Četiri godine kasnije, 2022, SNSD je ponovo popravio rezultat i osvojio 221.549 glasova, odnosno 34,6 odsto, i 29 mandata.
SDS je nastavio da klizi naniže: 95.640 glasova, oko 15 odsto i 13 mandata.
U tom trenutku SDS je prvi put u ovom nizu izbornih ciklusa pao ispod 100.000 glasova. Ipak, ni taj rezultat nije bio konačno dno.
SDS pada na 11 poslanika
Na posljednjim izborima SNSD je osvojio 205.977 glasova, odnosno oko 39 odsto, i 34 poslanička mandata.
U poređenju sa 2022. godinom, to je rast od pet poslaničkih mandata i više od četiri procentna poena podrške.
Međutim, broj osvojenih glasova govori nešto drugačiju priču.
SNSD je 2022. imao 221.549 glasova, a ove godine 205.977. Dakle, osvojio je oko 15.600 glasova manje, ali je istovremeno povećao udio u ukupnom broju glasova i broj mandata.
Razlog za to treba tražiti i u manjem izlasku birača. Dok je 2022. godine na izbore izašlo 676.982 građana, ove godine glasalo je nešto više od 580.000.
Drugim riječima, SNSD je ove godine ostvario bolji relativni rezultat, ali ne i veći broj glasova nego prije četiri godine.
To ne umanjuje njegovu izbornu pobjedu, ali pokazuje zašto je važno razlikovati procenat podrške, broj glasova i broj mandata.
Kod SDS, međutim, nema mnogo prostora za drugačije tumačenje.
Sa 95.640 glasova 2022. godine stranka je pala na 63.725 glasova. Izgubila je gotovo trećinu biračke podrške u samo četiri godine, a broj poslaničkih mandata smanjila sa 13 na 11.
U poređenju sa 1996. godinom, kada je imao 45 poslanika, SDS je danas na manje od četvrtine nekadašnje parlamentarne snage.
Lider SDS Branko Blanuša je u izbornoj noći čestitao pobjedu kandidatu SNSD za predsjednika Srpske, Savi Miniću i priznao da odgovornost za rezultat snosi i njegova stranka.
– Za ovaj rezultat odgovornost je na SDS, ali i drugim opozicionim strankama i liderima – rekao je Blanuša, najavljujući da će se o njegovoj eventualnoj ostavci razgovarati unutar stranačkih organa.
To je, zapravo, ključno pitanje za SDS: da li je riječ o još jednom lošem izbornom ciklusu ili o dugoročnom slabljenju stranke koja više ne uspijeva da zadrži ni značajan dio svog nekadašnjeg biračkog tijela?
Dvije potpuno različite političke priče
Kada se svi rezultati stave jedan pored drugog, postaje jasno da SNSD i SDS nisu samo dvije stranke koje se smjenjuju u rastu i padu. Njihove putanje tokom posljednjih 30 godina prilično su različite.
SNSD je počeo kao mala politička organizacija sa dva poslanička mandata 1997. godine do 2006. stigao do 41 mandata, a potom je, uprkos oscilacijama, zadržao vodeću poziciju i na izborima 2026. osvojio 34 mandata.
SDS je, s druge strane, krenuo sa 45 mandata 1996. godine, doživio djelimični oporavak 2000. i 2014, ali nije uspio da zaustavi dugoročan pad.
Njegov najveći problem nije samo to što je izgubio izbore od SNSD. Problem je što je tokom vremena izgubio veliki dio birača, a nijedan od kasnijih izbornih ciklusa nije donio trajan oporavak.
Naravno, rezultati dvije stranke ne mogu se posmatrati potpuno odvojeno od političkih okolnosti, promjena u izlaznosti, izbornih koalicija i šireg razvoja političkog života u Republici Srpskoj.
Ipak, trend je dovoljno jasan da otvara pitanje kako je stranka koja je nekada osvajala više od pola miliona glasova došla do toga da se bori za jedanaest poslaničkih mjesta.
Za SNSD je, s druge strane, pitanje drugačije: može li stranka koja je već dvije decenije najjači politički faktor u Republici Srpskoj ponovo dostići izborni vrhunac iz 2006. godine ili će se njen rezultat ubuduće kretati u okvirima sadašnje podrške?
Šta slijedi?
Izbori 2026. godine potvrdili su dvije stvari. Prvo, SNSD i dalje ima ubjedljivu prednost nad pojedinačnim opozicionim strankama.
Drugo, SDS se nalazi u ozbiljnoj krizi i više ne može računati na nekadašnji politički značaj samo na osnovu istorije i tradicije.
Za SNSD je izazov da sačuva podršku i pretvori je u stabilnu političku prednost. Za SDS je zadatak mnogo teži: mora pronaći odgovor na pitanje zašto ga birači napuštaju i kako da ponovo postane relevantan politički izbor.
Jer istorija izbora u Republici Srpskoj pokazuje da nijedna stranka nije osuđena na vječni rast, ali ni na vječni pad.
SDS je nekada bio gotovo nedodirljiv, a SNSD mala parlamentarna stranka. Danas su uloge bitno drugačije.
A ako se nešto može naučiti iz proteklih 30 godina, onda je to da izborni rezultati ne pamte nekadašnju slavu. Pamte samo koliko je birača spremno da vam ponovo da glas.
Brojke otkrivaju gdje Blanuša ima najveće uporište
Ovako danas izgleda politička mapa Banjaluke
SDS prepolovio podršku u Banjaluci
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.