BOLSONARO ILI LULA Izbori u Brazilu bi mogli da odluče o budućnosti planete

 Zato se ovi izbori pažljivo prate i van granica zemlje.

U prvom krugu izbora, desničarski kandidat Flavio Bolsonaro je osvojio 2,2 miliona glasova više od svog rivala, aktuelnog predsJednika Brazila Lule da Silve (ili 47:45%), prenosi Blic.

Neposredno pred drugi krug ankete vide tijesnu pobjedu Bolsonara, a ona bi označila zaokret udesno najmnogoljudnije zemlje Latinske Amerike i njene najveće ekonomije. Bolsonaro je u nedjelju poručio, nakon glasanja u drugom krugu predsedničkih izbora, da je “vreme promene stiglo”.

– Vrijeme za stvarne promjene je stiglo. Brazil ne može da izdrži još četiri godine na svojoj trenutnoj putanji – izjavio je Bolsonaro, preneo je “Globo”.

Bolsonaro i Lula imaju suprotstavljene ideološke stavove po pitanju odnosa SAD i Brazila, klimatskih promena, socijalne zaštite i drugih tema, a kako piše “Dojče vele” (DW), malo je onih nacionalnih izbora koji nose toliku težinu kada je reč o zaštiti životne sredine kao u Brazilu, u kojem se nalazi najveći dio Amazonske prašume, “pluća svijeta”, jednog od najvažnijih globalnih ponora ugljenika. Brazil stoga svojom politikom zaštite prirode može da utiče na čitav svet, a ekološke organizacije već su izrazile zabrinutost, navodi DW.

– To će biti Bolsonarov povratak, ali u još radikalnijem obliku. Po cijenu da zvučim alarmantno, rekao bih da je Lulin reizbor jedino što stoji između nas i kraja Amazona – rekao je Klaudio Anđelo iz Klimatske opservatorije, mreže brazilskih nevladinih organizacija.

Jedna od najmoćnijih prirodnih odbrana

Amazonska prašuma skladišti ogromne količine ugljen-dioksida (CO₂) koji dospijeva u atmosferu sagorevanjem fosilnih goriva. Zbog toga ima važnu ulogu u regulisanju Zemljine klime. Decenijama je ta tropska šuma predstavljala jednu od najjačih prirodnih odbrana od klimatskih promjena. Istovremeno, bila je izložena masovnom krčenju.

Tokom mandata Žaira Bolsonara (2019-2023), nadležne institucije za zaštitu životne sredine su oslabljene, a sprovođenje propisa ograničeno, što je dovelo do rekordnih razmera uništavanja tropske šume.

– Pitanje zaštite životne sredine bilo je potpuno zanemareno, a nivo kontrole koji je država imala nad zagađenjem uopšte, a posebno nad krčenjem šuma, praktično je poništen – rekao je Klaudio Forner iz berlinskog instituta Klimatska analitika.

Krčenje šume opalo za vrijeme Lule

Tokom četiri godine Bolsonarove vlasti uništeno je oko 45.586 kvadratnih kilometara Amazona. Osim toga, šuma više nije otporna kao nekada, a naučnici upozoravaju da pojedini njeni delovi danas emituju više ugljenika nego što ga apsorbuju.

Tokom Lulinog mandata krčenje šuma naglo je opalo, a 2026. trebalo bi da zabilježi najniži nivo u posljednjoj deceniji. To predstavlja ukupno smanjenje od 41% u poređenju sa periodom vlasti Žaira Bolsonara.

Kakav je odnos Flavija prema zaštiti šuma

Stručnjaci su već kritikovali dosadašnji odnos Flavija Bolsonara prema zaštiti šuma. Kao senator, 2019. je predložio zakon koji bi mogao da ima ozbiljne posljedice po Amazoniju. Dok su vlasnici zemljišta trenutno obavezni da očuvaju 80% svojih posjeda pod autohtonom vegetacijom, prijedlog zakona omogućio bi im da zemljište koriste po sopstvenom nahođenju.

Bolsonaro je takođe obećao da će do 2029. iskoreniti ilegalno krčenje šuma, godinu dana prije Lulinog plana. Međutim, stručnjaci su skeptični.

– On neće zaustaviti ilegalnu seču šuma tako što će sprovoditi zakon, već tako što će je učiniti legalnom – rekao je Anđelo.

Šire gledano, stručnjaci za zaštitu životne sredine strahuju da bi mogao da ukine mnoge mjere zaštite koje su ojačane tokom mandata sadašnjeg predsjednika.

– Nažalost, klimatske promjene postale su stranačko pitanje. Umjesto da ponudi sopstvena rešenja, desnica klimatske promjene predstavlja kao izmišljeni problem, tvrdeći da regulative sputavaju privredni rast i konkurentnost ili da su sredstvo ljevice za kontrolu proizvodnje – rekao je Forner.

Bolsonaro je u avgustu rekao da ekstremne vremenske pojave smatra cikličnim procesima i da ne veruje da su isključivo posljedica ljudskog dijelovanja, navodi DW.

Klima nije prioritet ni za same Brazilce

I dok stručnjaci smatraju da bi ishod mogao da odluči o sudbini Amazonije i širim naporima za obuzdavanje globalnog zagrevanja, za mnoge Brazilce klima nije među glavnim prioritetima.

– Na kraju, ljudima su najvažniji pristup obrazovanju, kanalizacionoj infrastrukturi i zdravstvenoj zaštiti – rekla je za DW Ana Jang iz londonske Četam kuće.

Dodala je da bi biračima mogao da bude privlačan put izgrađen kroz Amazon radi lakšeg pristupa tim uslugama, iako bi izvan Brazila bio kritikovan zbog uništavanja delova prašume.

– Nemaju vremena da se bave tim pitanjem. Ne zato što ne žele, već zato što brinu o sopstvenom opstanku – rekla je ona.