Politika

Region o izborima u Srbiji: Od „velikog poraza“ Vučića do pitanja šta sada čeka Srbiju

Poraz liste okupljene oko Srpske napredne stranke na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji gotovo istovremeno je postao glavna vijest širom regiona.

Aleksandar Vučić
FOTO: MARKO DJOKOVIC/EPA

Hrvatski, bosanskohercegovački, crnogorski i sjevernomakedonski mediji nisu čekali konačne rezultate Republičke izborne komisije: nakon što je Aleksandar Vučić javno priznao da je njegova lista izgubila izbore, naslovnice su se brzo promijenile.

Prema prvoj projekciji Ipsosa i CeSID-a, zasnovanoj na približno polovini obrađenog uzorka, Studentska lista osvojila je oko 52 odsto glasova i 138 mandata, dok je lista okupljena oko SNS-a bila na približno 39,3 odsto i 104 mandata. Vučić je u svom obraćanju govorio o približno 135–140 mandata za Studentsku listu i oko 105 za njegov politički blok. Konačne rezultate tek treba da utvrdi Republička izborna komisija.

Ipak, jedna politička činjenica više nije bila sporna: Vučić je poraz priznao.

Hrvatska

U Hrvatskoj je dio medija rezultat predstavio kao mnogo više od obične izborne smjene.

Dnevnik.hr je iznad teksta stavio oznaku: „VELIKI PORAZ“, a naslovio ga: „Vučić priznao poraz na izborima: ‘Čestitam im, to je neko osmislio da bi srušio suverenu zemlju’“.

U fokusu nije bio samo izborni rezultat nego i Vučićevo objašnjenje poraza, u kojem je optužio pojedine evropske zemlje i „duboku američku državu“ da su podržavale njegove protivnike.

Novi list izabrao je znatno hladniji pristup: „Vučić priznao poraz na izborima: ‘Studenti imaju 140 do 150 mandata, mi 105’“.

U prvom planu su brojke, odnos snaga u budućem parlamentu i Vučićeva najava da će njegova politička opcija nastaviti djelovanje iz opozicije.

Razlika između ta dva naslova dobro pokazuje i dvije linije hrvatskog izvještavanja: jedna događaj posmatra kao „veliki politički lom“, druga prvenstveno kao „izbornu činjenicu čije posljedice tek treba analizirati“.

Bosna i Hercegovina

U Bosni i Hercegovini izbori u Srbiji gotovo nikada nisu samo vanjskopolitička vijest, a tako je bilo i ove večeri.

Klix je objavio: „Vučić priznao poraz: Jasno je da smo ove izbore izgubili, nećemo nigdje bježati“, ali je već nekoliko minuta kasnije pažnju prebacio na odnose Beograda sa Republikom Srpskom i Sarajevom. Među istaknutim naslovima našla se i Vučićeva najava da će se „uskoro vidjeti promjene u odnosima prema Republici Srpskoj i Sarajevu“.

To je vjerovatno i najveća specifičnost medijskog pristupa iz BiH: pitanje šta rezultat znači za unutrašnje odnose u Srbiji vrlo brzo se pretvara u pitanje šta znači za BiH.

Oslobođenje je u prvi plan stavilo izbornu matematiku: „Prva projekcija izbora u Srbiji: Studentskoj listi 138 mandata, Vučiću 104“, uz jasnu napomenu da se radi o projekciji, a ne konačnim rezultatima. Ako bi takav odnos mandata bio potvrđen, Studentska lista imala bi većinu u Skupštini koja ima 250 mjesta.

U BiH se, dakle, već prve izborne večeri vide najmanje dva različita pristupa: jedni mediji prvenstveno prate posljedice po odnose Beograda, Banjaluke i Sarajeva, dok drugi ostaju na izbornoj matematici i Vučićevom priznanju poraza.

Crna Gora

Crnogorski mediji izvještavaju primjetno uzdržanije.

RTCG je imao gotovo školski neutralan naslov: „Vučić priznao izborni poraz“, a potom je odvojeno objavio projekciju Ipsosa i CeSID-a: „Studentska lista osvojila 52 odsto glasova, SNS 39,3 odsto“.

Vijesti su u svom lajv blogu bile nešto dinamičnije: „Vučić priznao poraz: Jasno je da smo izgubili, Studentska lista je pobijedila“, ali je i ovdje glavni naglasak ostao na brojkama — 52 prema 39,3 odsto i projekciji 138 prema 104 mandata.

Za razliku od dijela hrvatskih i bosanskohercegovačkih medija, u Crnoj Gori je za sada manje pokušaja da se rezultat odmah predstavi kao početak neke nove istorijske epohe. Prvo se konstatuje šta se dogodilo.

Sjeverna Makedonija

Sličan pristup vidi se i u Sjevernoj Makedoniji.

Telma je naslovila: „Vučić priznao izborni poraz, Studentska lista pobijedila na izborima u Srbiji“, dok je Sloboden Pečat bio još kraći: „Vučić priznao poraz“.

Posebno je zanimljiv pristup portala MKD.mk: „Vučić priznao poraz: Jasno je da smo izgubili, Studentska lista pobijedila“.

Portal je prenio i Vučićevu tvrdnju da je protiv njega djelovala svojevrsna spolja podržana „revolucija“, ali je čitaocima eksplicitno napomenuo da za te optužbe u obraćanju nije ponudio dokaze.

Pročitajte još

Četiri zemlje, četiri različita fokusa

Kada se regionalne naslovnice stave jedna pored druge, obrazac je prilično jasan.

Hrvatski mediji najviše naglašavaju veličinu političkog preokreta i mogućnost završetka dugog perioda Vučićeve dominacije.

Mediji u BiH rezultat gotovo odmah povezuju sa Republikom Srpskom, Miloradom Dodikom i budućim odnosima Beograda i Sarajeva.

Crnogorski mediji zasad uglavnom ostaju na rezultatima, projekcijama i priznanju poraza.

Sjevernomakedonski mediji takođe izvještavaju prilično faktografski, uz nešto više pažnje prema samom Vučićevom objašnjenju razloga poraza.

Šta je prećutano

Najvažniji naslov ipak nije napisao nijedan medij

Najveća vijest ove večeri možda nije ni broj od 52 odsto, niti projekcija 138 mandata.

Najveća vijest jeste to što je Aleksandar Vučić sam izašao pred javnost i priznao da je njegova politička lista izgubila izbore.

Rojters rezultat opisuje kao istorijski uspjeh pokreta predvođenog studentima i veliki politički zaokret nakon dugog perioda dominacije SNS-a. Prema projekcijama, Studentska lista mogla bi imati dovoljno mandata za samostalnu parlamentarnu većinu.

Ali izborna noć još nije isto što i završetak političke priče.

Tek slijede konačni rezultati, formiranje nove skupštinske većine, pitanje sastava vlade i odnosa novih vlasti prema institucijama koje su godinama funkcionisale u potpuno drugačijem političkom okruženju.

Zato će vjerovatno već narednih dana i regionalni naslovi promijeniti fokus.

Večeras je pitanje bilo: „Da li je Vučić izgubio?“

Nakon njegovog priznanja poraza, pitanje postaje: „Kako će izgledati Srbija poslije Vučića na vlasti?“