Osamdesetogodišnji ljevičarski lider Lula da Silva osvojio je više od 51 odsto glasova, pobijedivši u drugom krugu izbora i preokrenuvši širi trend pomjeranja Latinske Amerike udesno. Izbori su održani nakon kampanje kojom su dominirali zabrinutost zbog troškova života, kriminala i korupcije.
Bolsonaro, koji je za Lulom zaostao za oko 4,4 miliona glasova, izjavio je da će njegov tim osporiti rezultate nakon što je Vrhovni sud u posljednjem trenutku donio odluku da produži glasanje za dva sata.
„Nemoguće je priznati rezultate izbora imajući u vidu način na koji su se ovi događaji odvijali. Pokrenućemo pravni postupak. Tražićemo da se ovi izbori ponište“, rekao je Bolsonaro pristalicama u prestonici Braziliji nakon što je proglašena Lulina pobjeda.
Pobjeda nakon poraza u prvom krugu
Ovo je prvi put od povratka neposrednih predsjedničkih izbora 1989. godine u Brazilu da je kandidat osvojio predsjednički mandat nakon što je u prvom krugu završio na drugom mjestu.
„Mogu da vas uvjerim da ćemo promijeniti način na koji upravljamo ovom zemljom. Omogućićemo građanima da imaju veću ulogu u donošenju naših odluka“, rekao je Lula nakon ponovnog izbora.
Lula je zahvalio građanima Brazila na njihovoj „velikodušnosti“, posebno mladima koji su „izašli na ulice da brane demokratiju“.
U Rio de Žaneiru Luline pristalice su se grlile, trubile automobilima i pokazivale znak slova „L“. U Belo Orizonteu, prestonici važne države Minas Žerais, pristalice su nakon Luline pobjede uzvikivale parole i pjevale.
„Veliki udarac za Bolsonarove“
Lulina pobjeda predstavlja veliki udarac političkom pokretu Bolsonarovih. Flavio nije uspio da ostvari ono što nije pošlo za rukom ni njegovom ocu, bivšem predsjedniku Žairu Bolsonaru, koji se nalazi u zatvoru: da pobijedi Lulu na izborima, kao što mu to nije uspjelo ni 2022. godine.
Rezultati su, međutim, uslijedili nakon turbulentnog izbornog dana, tokom kojeg je glasanje produženo za dva sata, poslije poziva oba kandidata upućenih izbornim vlastima u posljednjem trenutku.
Sudija Vrhovnog suda Brazila Kristijano Zanin prihvatio je zahtjev Lulinog izbornog štaba, koji je zatražio produženje glasanja navodeći „incidente“ koji su uticali na autobuse za prevoz birača do biračkih mjesta u nekoliko saveznih država.
I Bolsonarov izborni štab zatražio je produženje glasanja u pojedinim područjima, pozivajući se na poteškoće sa kojima su se birači suočavali u dolasku do biračkih mjesta zbog obilnih kiša. Nalog o produženju izdat je oko 17 časova po lokalnom vremenu u Braziliji, upravo u trenutku kada je glasanje trebalo da bude završeno, a mnoga biračka mjesta već su bila zatvorena.
Šta dalje: Može li Bolsonaro da ospori rezultate?
Nije jasno koliko će uspješan biti Bolsonarov pokušaj da ospori rezultate. Paulo Sotero iz Brazilskog instituta pri Vilson centru rekao je za CNN da produženje glasanja „nije predstavljalo nepravilnost“.
„Vrhovni sud Brazila odobrio je tu mjeru zbog problema koji su se pojavili na pojedinim lokacijama“, rekao je Sotero, dodajući da su Bolsonarove „šanse da dobije ponovno prebrojavanje glasova ili da izbori budu ponovljeni veoma, veoma male“.
„Bolsonaro ima veoma malo prostora da ospori izbore. Mislim da je ovo završena stvar“, rekao je on.
Ishod izbora imaće posljedice i izvan Brazila, jer će najveća latinoamerička ekonomija nastaviti nezavisniji spoljnopolitički kurs pod Lulinim vođstvom. Lula je isticao suverenitet Brazila i bliže odnose sa zemljama globalnog juga i Kinom, u vrijeme napetosti sa američkom administracijom.
Prije zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da „prati“ drugi krug predsjedničkih izbora u Brazilu. Iako je odbio da podrži bilo kog kandidata, prethodno je pohvalio rezultat koji je Flavio ostvario u prvom krugu i ocijenio da su izbori „veoma važni“.
Šta kažu rezultati: Kako je došlo do preokreta
Prema podacima Vrhovnog izbornog suda Brazila, Bolsonaro je u prvom krugu osvojio 2,2 miliona glasova više od Lule. Nijedan kandidat nije dostigao većinu potrebnu za pobjedu u prvom krugu, pa su oba izborna štaba morala da se bore za sve manji broj neopredijeljenih birača i istovremeno mobilišu svoje pristalice u zemlji duboko podijeljenoj oko sopstvene političke budućnosti.
Rezultat prvog kruga ukazao je na slabosti Luline kampanje za reizbor, od nezadovoljstva troškovima života i kriminalom do poteškoća u mobilisanju dijela tradicionalnih birača njegove stranke. Istovremeno je pokazao da je politički pokret Žaira Bolsonara i dalje snažan, uprkos tome što bivši predsjednik služi zatvorsku kaznu zbog pokušaja da poništi rezultate izbora iz 2022. godine.
Promjena odnosa snaga u prvom krugu odražavala je širi izborni trend u Latinskoj Americi. Na nekoliko predsjedničkih izbora održanih od aprila 2025. godine — u Ekvadoru, Boliviji, Hondurasu, Čileu, Kostariki, Kolumbiji i Peruu — pobijedili su desničarski kandidati ili kandidati desnog centra.
Istraživanje agencije Datafolha iz jula pokazalo je da se 44 odsto Brazilaca u svojim političkim stavovima opredjeljuje za desnicu ili desni centar, dok je 39 odsto bilo na ljevici ili lijevom centru. Time je preokrenut odnos zabilježen 2022. godine.
Uprkos tome, ljevičar Lula odnio je pobjedu u drugom krugu.
Bezbjednost građana bila je jedno od ključnih pitanja izbora. Istraživanje koje su u septembru sproveli Quaest i Pax pokazalo je da 28 odsto Brazilaca smatra nasilje najvećim problemom zemlje, a slijede korupcija sa 22 odsto i ekonomija sa 19 odsto.
Ako je postojala jedna važna grupa birača čiju su podršku kandidati morali da pridobiju, stručnjaci i izborni štabovi saglasni su da su to bile žene. Žene čine gotovo 53 odsto registrovanih birača i bile su manje sklone kandidatima povezanim sa Bolsonarom nego muškarci. Istraživanje Datafolhe od 15. oktobra pokazalo je da Lula među ženama vodi sa 49 prema 40 odsto, dok je Flavio među muškarcima imao prednost od 52 prema 40 odsto.
Kakve će biti posljedice izvan Brazila
Tramp je pohvalio Flavijev izborni rezultat nakon prvog kruga, ali ga nije formalno podržao. U međuvremenu, carine koje je njegova administracija uvela Brazilu i pritisak zbog krivičnog postupka protiv Žaira Bolsonara dodatno su zaoštrili odnose sa Lulom.
Napetosti su izbile na površinu i tokom televizijske debate prošle nedjelje. Lula je optužio porodicu Bolsonaro da interese SAD stavlja ispred interesa Brazila, dok je Flavio odbacio tu optužbu i kritikovao Lulinu spoljnu politiku.
Pobjeda Bolsonara mogla je da približi najveću latinoameričku ekonomiju Sjedinjenim Američkim Državama, naročito u oblastima bezbjednosti i borbe protiv organizovanog kriminala, kao i da ojača talas konzervativnih vlada izabranih širom regiona.
Lula je, međutim, naglašavao multilateralizam, veze sa zemljama globalnog juga i Kinom — najvećim izvoznim tržištem Brazila — kao i protivljenje Trampovim carinskim mjerama, koje predstavlja kao odbranu nacionalnog suvereniteta.
Tijesna izborna trka mogla bi da stavi na iskušenje i stabilnost zemlje, nakon pokušaja Žaira Bolsonara da poništi poraz na izborima 2022. godine, što je prethodilo napadima na državne institucije 8. januara 2023. Bolsonaro negira krivicu.
Lula je osvojio istorijski četvrti predsjednički mandat, ali će, uz konzervativniji Kongres i veoma tijesnu izbornu prednost, morati da upravlja zemljom koja je i dalje duboko podijeljena, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.