Pliva je najsnažnija pritoka Vrbasa, tako da nizvodno od Jajca čak 60 odsto vodene mase Vrbasa čini voda iz Plive. Iz Vrbasa se napajaju vodovodi u Banjaluci, Laktašima, Čelincu i dijelovima drugih susjednih opština. Procjenjuje se da bi zagađenje Plive ugrozilo više od 250.000 ljudi.
– Svaki Banjalučanin, koji se ujutru probudi i napije se vode iz česme, trebalo bi da zna: ako se rudnik otvori, svi otrovi koji bi se koristili da za ispiranje jalovine, završiće u čašama vode koju će piti njihova djeca i unuci – kaže Stefan Veljko, član neformalne grupe Čuvari Plive.
Stefan živi u selu Pljeva kod Šipova, na izvoru Plive. Bavi se turizmom. Ima mali glamping kamp i seosko domaćinstvo na kojem, sa suprugom i djecom, proizvodi hranu za svoje goste.
Stefan je sa porodicom živio u Majamiju, u SAD, ali se vratio u BiH. Prije 5 godina skrasili su se u Pljevi. Oduševljeni su ljepotom prirode, Plivom, šumama…
– Ne mogu da vjerujem da ljudi ne cijene ovakvo blago, da se ne bune, ne bore za očuvanje prirode. Na kraju krajeva, šta god da se desi, ja se uvijek mogu napiti vode sa izvora, ali šta će biti sa ljudima u gradovima – kaže Stefan.
Zabrinut je, jer su, kako kaže, geološka istrživanja su već odmakla. Ako investitori otvore rudnik, oni će ubirati milione, a građani ovog dijela BiH će trpjeti posljedice.
Zabrinut je i Velid Hrnjić ekološki aktivista iz Planinarskog društva “Ćusine” u Jajcu, gradu na ušću Plive u Vrbas.
Pliva se, kaže Velid, zagađuje cijelim tokom, na mnogo načina: bespravnom gradnjom na obalama, otpadnim vodama, smećem koje se decenijama baca u rijeku.
Podsjeća da ronioci iz nedavno osnovanog Ekološkog ronilačkog kluba Jajce, pri svakom zaronu u rijeci nađu po nekoliko vreća smeća. Jednom su, podsjeća, na samo 10 kvadrata u koritu “otkrili” 2 bačena automobila, jednu veš mašinu i jedan šporet.
– Ipak, sve je to sitnica, u odnosu na prijetnje zbog izgradnje malih hidroelektrana, a pogotovo zbog namjere da se otvori rudnik. Ako se otvori rudnik, to će biti kraj, Pliva će biti uništena – kaže Velid.
Na tih 30- tak kilometara, od izvora do ušća Plive, od Stefanovedo Vedadove kuće, stanovnici Mrkonjić Grada, Šipova, Jezera i Jajca se već 4 godine bore protiv moćnih investitora: protestima, apelima, blokadom mostova.
Centar za životnu sredinu Banjaluka im u toj borbi pruža podršku od prvog dana.
– Mi već godinama radimo na ovom području. U martu smo osnovali Koaliciju za Plivu. Ova koalicija okuplja formalne i neformalne grupe iz doline Plive, koje se protive geološkim istraživanjima na lokalitetima Sinjakovo i Otomalj i ostalim štetnim projektima, koji ugrožavaju rijeku – kaže Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu.
Objašnjava da na lokalitetima Sinjakovo, na tromeđi Mrkonjić Grada, Jezera i Šipova, te na brdu Otomalj, na području opštine Jezero, kompanija Lykos Metals, odnosno njena kćerka-firma SNK Metali, već 4 godine vrši geološka istraživanja, o kojima javnost ne zna dovoljno.
Zna se samo da je lokalna vlast u Jezeru od prvog dana zdušno podržavala investitore.
Suzana Rajković, jedna je od najagilnijih aktivistkinja Udrženja Dolina Plive, koje okuplja građane Mrkonjić Grada, Jezera i Šipova. Ona podsjeća da je kompanija Lykos Metals jedno vrijeme imala čak i kancelarije u zgradi Opštine Jezero, dok su građani, koji se protive rudarenju izloženi pritiscima.
– Geološka istraživanja su od prvog dana pod velom tajne. Jasno je jedino da oni kopaju i buše, i da im je cilj da otvore rudnik. Rudnik čega, mi zapravo ne znamo – kaže Suzana Rajković.
Podsjeća da su investitori javno govorili o rudniku srebra i zlata, pa se pronijela priča o “zlatnoj groznici u Jezeru”.
– Međutim, mi smo na australijskoj berzi otkrili njihovu ponudu litijuma. Čak je i njihov geolog u jednoj TV emisiji spominjao kako se tu radi u kobaltu, litijumu i sličnim metalima. Šta god da je u pitanju, već i sama istraživnja ugrožavaju Plivu, a otvaranje rudnika bi bilo pogubno – kaže Suzana Rajković.
Ona dodaje da je dobra vijest što je Okružni sud Banjaluka, po prijavi Centra za životnu sredinu, nedavno poništio dozvolu za dopunu Projekta detaljnih geoloških istraživanja na području Sinjakovo.
– Sudovi rade svoj posao, ali bojim se da to neće spriječiti investitore da nastave istraživanja. Već je postalo uobičajeno da sud poništi rješenje, a da Ministarstvo energetike i rudarstva RS odmah izda novo rješenje, koje nije u skladu sa zakonima i puno je rupa – kaže Suzana Rajković.
Uprkos ovakvoj praksi i brojnim pritiscima, aktivisti ne odustaju od borbe za očuvanje Plive, jer se time, kako kažu, bore za zdravlje i budućnost svoje djece. Ipak, priznaju da im nije lako.
– Ako je suditi po rezultatima minulih izbora, mi se sada moramo boriti ne samo protiv beskrupuloznih investitora, nego i protiv naroda, jer narod je glasao za političare koji podržavaju investitore. To na, ustvari, najteže pada – poručuje Velid Hrnjić, čuvar Plive iz Jajca.
Srbi, Hrvati i Bošnjaci zajedno protiv rudnika na Plivi
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.