Svijet

(FOTO) TRAMP NA VELIKOM ISPITU Amerikanci danas biraju Kongres, demokrate u prednosti

Američki međuizbori 2026 donose veliku političku bitku u SAD, a ishod glasanja mogao bi odrediti odnos snaga u Kongresu i zadati ozbiljan udarac administraciji Donalda Trampa.

Donald Tramp
FOTO: LAURA BRETT/EPA
Donald Tramp

Američki birači neće odlučivati o tome ko će sjediti u Bijeloj kući, već koga žele da vide u Kongresu, zakonodavnom tijelu koje čine dva doma Predstavnički dom i Senat. Ishod će odlučiti koja će stranka kontrolisati Kongres u posljednje dvije godine Trampovog mandata.

Međuizbori u Americi

Ovi izbori održavaju se svake dvije godine, a kada se poklope sa polovinom četvorogodišnjeg mandata aktuelnog šefa države, nazivaju se međuizborima.

Glavni zadatak Kongresa je donošenje i usvajanje saveznih zakona koji važe na teritoriji cijele zemlje. Ishod glasanja odrediće koja će partija – Trampovi republikanci ili opozicione demokrate – imati kontrolu nad Kongresom, a samim tim i koliko će predsjedniku biti lako da sprovodi svoju politiku.

Rezultati se ujedno smatraju i svojevrsnim mjerilom zadovoljstva američkih građana dosadašnjim radom predsjednika.

FOTO: 
ARCHITECT OF THE CAPITOL/YOUTUBE/SCREENSHOUT
FOTO: ARCHITECT OF THE CAPITOL/YOUTUBE/SCREENSHOUT

Međuizbori su istorijski često bili svojevrsni referendum o aktuelnom predsjedniku i stranci na vlasti, a stranka predsjednika uglavnom gubi mjesta u Kongresu.

Najnovije ankete pokazuju prednost od 52, 3 odsto za demokrate, a rejting republikanaca je 40%. Istraživanje Reuters/Ipsosa pokazalo je da demokrate imaju 46 odsto podrške, prema 38 odsto za republikance na opštem kongresnom listiću. Trampov rejting odobravanja bio je 32 odsto, blizu njegovog najnižeg nivoa.

Ko sve bira

Bira se svih 435 poslanika Predstavničkog doma, donjeg doma Kongresa, čiji mandat traje dvije godine.

Demokratama su potrebna još četiri mjesta u Predstavničkom domu kako bi stigle do 218 poslanika i preuzele većinu.

Izbori u SAD
FOTO: ARI SAPERSTEIN/EPA

Istovremeno, u igri je i 35 od ukupno 100 mjesta u Senatu, gornjem domu Kongresa. Senatori imaju mandate od šest godina, a njihova uloga je, između ostalog, da potvrde ili blokiraju zakone koji stižu iz Predstavničkog doma.

Istog dana građani u velikom broju saveznih država biraju i lokalne lidere, a posebno će se pratiti izbori za guvernere u Kaliforniji, Floridi, Džordžiji i Mičigenu.

Koja su ključna pitanja

Stanje američke ekonomije jedna je od najvećih briga građana, koji se suočavaju sa visokim troškovima života, uključujući cijene goriva, osnovnih namirnica, stanarina i zdravstvenih usluga.

Pitanje imigracije još je jedna ključna tačka spora između republikanaca i demokrata.

Pročitajte još

Republikanci ističu Trampovu politiku kontrole granice i borbe protiv ilegalnih migracija, dok demokrate kritikuju način na koji administracija sprovodi tu politiku.

Posljednjih nedjelja u prvi plan izbila je i zabrinutost u vezi sa vještačkom inteligencijom (AI). Zvaničnici obje stranke saglasni su da je potrebno donijeti pravila koja bi regulisala ovu oblast, dok se Tramp protivi zakonskim ograničenjima koja bi, prema njegovom stavu, mogla usporiti razvoj tehnologije.

Šta bi demokrate mogle da dobiju ako povrate kontrolu

Kongres predstavlja jednu od tri grane vlasti u SAD, uz predsjednika i pravosuđe, a kontrola nad njim ključna je za donošenje zakona.

Republikanci trenutno imaju većinu u oba doma, ali je njihova prednost tijesna. Prema podacima AP-a, u Predstavničkom domu republikanci pred izbore imaju 219 članova koji sa njima čine stranački klub, dok su za većinu potrebna 218 mjesta. U Senatu republikanci imaju prednost 53 prema 47.

Ukoliko demokrate preuzmu kontrolu nad makar jednim domom, dobiće mogućnost da predlažu sopstvene zakone i blokiraju dio zakonodavne agende Bijele kuće.

Pobjeda demokrata u bilo kojem domu značila bi i mogućnost pokretanja kongresnih istraga putem nadležnih odbora, prenosi Blic.

Ko ima veće šanse za pobjedu

Najnovije ankete ukazuju na prednost demokrata na nacionalnom nivou, ali ishod izbora ostaje neizvjestan. Reuters navodi da se očekuje da bi demokrate mogle imati dobru izboru noć, ali da je razmjer eventualne pobjede neizvjestan.

Posebno je neizvjesna borba za Senat, dok demokrate imaju jaču poziciju u trci za preuzimanje Predstavničkog doma.

Barak Obama
FOTO: ARI SAPERSTEIN/EPA

Istorijski gledano, birači na međuizborima često kažnjavaju stranku iz koje dolazi aktuelni predsjednik, odnosno glasaju protiv nje. Međutim, ishod zavisi od brojnih lokalnih trka i razlike između pojedinačnih saveznih država.

Šta ishod znači za Trampa

Ako demokrate preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom ili Senatom, Tramp će se suočiti sa većim preprekama u pokušaju da progura svoju zakonodavnu agendu kroz Kongres.

Pročitajte još

Pobjeda demokrata u jednom ili oba doma otvorila bi opoziciji prostor za kongresne istrage i snažniji nadzor nad radom administracije.

S druge strane, ukoliko republikanci uspiju da zadrže većinu u Kongresu, Tramp će imati znatno veći prostor da nastavi sprovođenje svoje politike tokom preostalog dijela mandata.

Bijela kuća je već pripremala različite scenarije za slučaj da demokrate preuzmu kontrolu nad Kongresom.

Kakav je uticaj na predsjedničke izbore 2028. godine

Iako se ime Donalda Trampa ne nalazi na glasačkim listićima na međuizborima, on je pozvao republikanske birače da glasaju kao da biraju njega lično, pružajući time podršku politici koju je sprovodio tokom mandata.

FOTO:  SHAWN THEW / POOL/EPA
FOTO: SHAWN THEW / POOL/EPA

Bez obzira na konačan ishod, rezultati će biti važan pokazatelj raspoloženja birača prema pravcu u kojem se zemlja kreće pod Trampovim vođstvom.

Tramp se prema američkom Ustavu ne može kandidovati za treći predsjednički mandat. Zato će nakon ovih izbora pažnja biti usmjerena i na pitanje ko bi mogao da bude republikanski kandidat na predsjedničkim izborima 2028. godine i ko će mu se suprotstaviti iz redova demokrata.