Poslije ubjedljive pobjede demokrata na izborima za Kongres, Trampovi najvjerniji glasači, konzervativni influenseri i desničarski podkasteri počeli su otvoreno da dovode u pitanje njegovu politiku, ali i budućnost čitavog pokreta.
Kako pišu Rojters i britanski Gardijan, nezadovoljstvo zbog rata sa Iranom, visokih troškova života, neispunjenih obećanja i odnosa prema Izraelu dovelo je do ozbiljnih podjela među ljudima koji su još prije dvije godine bili ključni za Trampovu pobjedu.
„Ljudi su bijesni na Trampa. Tramp nas je koštao pobjede“
Ovim riječima je Majkl Litl, 59-godišnji biznismen iz Teksasa koji je tri puta glasao za Donalda Trampa, opisao raspoloženje među republikancima nakon što su demokrate ostvarile ubjedljivu pobjedu na izborima za Kongres.
Poraz republikanaca nije bio samo neuspjeh jedne stranke. Bio je to i ozbiljan udarac političkom pokretu koji je tokom protekle decenije promijenio američku desnicu, preoblikovao Republikansku stranku i postao gotovo neraskidivo povezan sa Trampovim imenom.
Demokrate su osvojile većinu u oba doma Kongresa, dok su republikanci izgubili niz važnih trka, uključujući i one u tradicionalno konzervativnim državama.
Prema Rojtersu, demokrate bi mogle da imaju čak 56 od ukupno 100 mjesta u Senatu, što bi im omogućilo da blokiraju Trampove pravosudne nominacije.
Osvojile su i guvernerske funkcije u svih sedam ključnih država koje je Tramp dobio na predsjedničkim izborima 2024. godine.
Posebno bolan udarac za republikance dogodio se u Teksasu, gdje su demokrate pobijedile na svim izborima na nivou države, iako Teksas nije glasao za demokratskog predsjedničkog kandidata još od 1976. godine.
Svaki peti pristalica MAGA preispituje rukovodstvo
Koliko je kriza ozbiljna pokazuje analiza kompanije PeakMetrics, sprovedena za Rojters, prema kojoj je više od 20 odsto najvjernijih pristalica MAGA na društvenim mrežama počelo da dovodi u pitanje rukovodstvo i pravac kojim se pokret kreće.
Analiza je obuhvatila 12.850 objava iz uzorka od ukupno 4,6 miliona komentara povezanih sa Trampom na platformama Iks i Redit, objavljenih tokom izborne noći i narednog dana.
Među nezadovoljnim pristalicama, približno polovina i dalje podržava ideje MAGA, ali više ne želi Trampa na njenom čelu. Druga polovina ostaje lojalna predsjedniku, iako otvoreno kritikuje njegove odluke.
Jedan od najuticajnijih Trampovih saveznika, bivši savjetnik Bijele kuće Stiv Benon, priznao je da je pokretu potrebna temeljna obnova.
– Moramo ponovo da izgradimo pokret – rekao je Benon za Rojters.
Ipak, on ne smatra da republikanci treba da odustanu od Trampove politike. Naprotiv, zalaže se za još oštriji nacionalistički i populistički program, posebno u oblasti imigracije.
Tramp ne odustaje, već bira još tvrđu politiku
Prva velika Trampova reakcija na izborni poraz pokazala je da predsjednik ne namjerava da ublaži svoju politiku.
Umjesto promjene kursa, odlučio je da za šefa kabineta Bijele kuće postavi Stivena Milera, jednog od glavnih tvoraca njegove restriktivne imigracione politike, koji je zamijenio Suzi Vajls.
Dok su pojedini republikanci ovu odluku dočekali sa oduševljenjem, drugi su upozorili da je upravo takav pristup doprinio izbornom debaklu.
Republikanski kongresmen Marlin Stucman iz Indijane ocijenio je za CNN da je imenovanje Milera „velika greška“.
– Ne unapređujete one koji su bili odgovorni. Ljudi na Srednjem zapadu ga ne vole. Ne dopada im se njegov ton – rekao je Stucman.
Tramp, međutim, odbacuje ličnu odgovornost za poraz.
– Da sam ja bio na glasačkom listiću, pobijedili bismo – poručio je predsjednik.
Priznao je da je rat sa Iranom vjerovatno naštetio republikancima jer je doveo do povećanja cijena benzina, ali je istakao da bi ponovo donio istu odluku.
Mladi muškarci okreću leđa Trampu
Jedan od najzanimljivijih aspekata republikanskog poraza jeste promjena raspoloženja među mladim muškarcima, koji su 2024. godine predstavljali važan dio Trampove biračke koalicije.
Kako piše britanski Gardijan, Tramp je na predsjedničkim izborima 2024. godine osvojio 63 odsto glasova mladih bijelih muškaraca. Dvije godine kasnije, svega 43 odsto pripadnika te grupe glasalo je za republikanske kandidate za Predstavnički dom.
Veliku ulogu u Trampovom prethodnom uspjehu imala je takozvana „manosfera“, široka mreža podkastera, influensera i internet zajednica koje se prvenstveno obraćaju muškoj publici.
Među njenim najpoznatijim predstavnicima nalaze se Džo Rogan, Taker Karlson, Teo Von, Tim Dilon i Endru Šulc.
Tokom kampanje 2024. godine, Tramp je bio čest gost njihovih emisija, a podrška popularnih internet ličnosti pomogla mu je da dopre do mladih birača koji tradicionalno nisu zainteresovani za stranačku politiku.
Međutim, odnos se u međuvremenu promijenio.
Prema analizi organizacije Media Matters for America, koju prenosi Gardijan, u devet popularnih podkasta koji su ugostili Trampa ili potpredsjednika Džej Di Vensa tokom kampanje 2024. godine broj pominjanja Trampa opao je sa prosječno 35 po epizodi početkom 2026. na svega pet neposredno pred izbore.
Neki voditelji su prestali da govore o politici, dok su drugi postali otvoreni kritičari predsjednika.
Posebno oštar bio je Taker Karlson, koji je nakon izbora doveo u pitanje sliku Trampa kao snažnog i odlučnog lidera.
Rat sa Iranom i Izrael razbili nekadašnje savezništvo
Jedan od glavnih razloga za razlaz Trampa i dijela njegove internet baze jeste američko-izraelski rat protiv Irana.
Brojni konzervativni podkasteri, koji su ranije podržavali Trampovo obećanje da neće uvlačiti Ameriku u nove ratove, sada ga optužuju da je iznevjerio sopstveni program.
Teo Von je, prema Gardijanu, još u aprilu kritikovao Trampovu politiku prema Iranu, nazivajući je potpuno neshvatljivom.
Istraživačica Marijel Barns, koja proučava manosferu, objašnjava da je rat izazvao i strah od mogućeg uvođenja vojne obaveze, iako za takvu mjeru nema činjeničnog osnova.
Pitanje odnosa prema Izraelu dodatno je produbilo podjele među Trampovim pristalicama.
Pojedini krajnje desničarski komentatori, uključujući Nika Fuentesa, već duže vrijeme kritikuju predsjednika zbog podrške Izraelu, dok se dio konzervativnih birača protivi američkom vojnom angažovanju na Bliskom istoku.
Bivši američki general Majkl Flin, jedan od poznatijih predstavnika hrišćansko-nacionalističkog krila MAGA, ocijenio je izborni rezultat kao „masakr“.
Reagujući na tvrdnju potpredsjednika Vensa da je rat sa Iranom glavni razlog poraza, Flin je poručio da je problem mnogo širi.
„Ogroman broj neispunjenih obećanja razlog je zbog kojeg se dogodio plavi cunami“, napisao je Flin.
Među tim obećanjima naveo je smanjenje troškova života i objavljivanje dokumentacije o pokojnom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu.
Nestale optužbe o pokradenim izborima
Još jedna velika promjena unutar MAGA odnosi se na tvrdnje o izbornoj krađi.
Poslije Trampovog poraza 2020. godine, optužbe da su izbori namješteni postale su jedan od glavnih elemenata pokreta.
Ovog puta, međutim, takve tvrdnje gotovo su nestale iz javnih nastupa najuticajnijih Trampovih pristalica.
Čak je i konzervativni influenser Rogan O'Hendli, poznat po višegodišnjem promovisanju tvrdnji o pokradenim izborima, priznao da ovog puta uzrok poraza nije izborna prevara.
„MAGA je postala dosadna“
Profesor Dženifer Golbek sa Univerziteta Merilend, koja godinama prati internet zajednice povezane sa MAGA, smatra da je problem dublji od jednog izbornog poraza.
Prema njenoj analizi, aktivnost na popularnom forumu Patriots.Win, jednom od glavnih okupljališta najvjernijih Trampovih pristalica, opala je za 27 odsto od januara.
„Entuzijazam i strast više nisu prisutni čak ni među najodanijim pristalicama. Govore da je MAGA postala ustajala. Više nije nova i uzbudljiva kao nekada“, objasnila je Golbek za Rojters.
Sličan trend bilježe i tradicionalni konzervativni mediji.
Prema podacima kompanije Nilsen, gledanost Foks njuza tokom dana u oktobru bila je 27 odsto manja nego godinu dana ranije.
Istovremeno, istraživanje projekta SAM, koje prenosi Gardijan, pokazuje pad popularnosti poznatih ličnosti manosfere među mladim muškarcima.
Od 2024. godine pozitivno mišljenje o Džou Roganu palo je za 11 procentnih poena, o Takeru Karlsonu za 12, a o Endruu Tejtu za čak 30 procentnih poena.
Analitičari upozoravaju da to ne znači nužno da su mladi muškarci napustili konzervativne stavove.
Ko će naslijediti Trampa?
Dok dio pokreta traži povratak izvornim nacionalističkim idejama, drugi već razmišljaju o političkoj budućnosti bez Trampa.
Prema Gardijanu, pojedini konzervativni podkasteri nakon izbora počeli su pozitivno da govore o guverneru Floride Ronu Desantisu, predstavljajući ga kao političara koji je ostao dosljedan konzervativnom programu.
Ipak, nisu svi spremni da se odreknu Trampa.
Desničarska influenserka Laura Lumer, koja je bliska predsjedniku, tvrdi da Republikanska stranka i dalje pripada njemu.
– Pokret MAGA i dalje čini većinu republikanske baze. Svako ko želi republikansku predsjedničku nominaciju 2028. godine napravio bi grešku ako bi potcijenio Trampa – rekla je Lumer za Rojters.
S druge strane, teksaški pastor Džoel Vebon, predstavnik krajnje desnog hrišćanskog nacionalizma, smatra da je Tramp lično odgovoran za slom pokreta.
– Tramp je sve ovo izgubio sam – poručio je Vebon, optužujući predsjednika da je iznevjerio birače zbog politike prema Izraelu, rata sa Iranom i neispunjenih obećanja.
Njegova poruka bila je još radikalnija: „MAGA je mrtva. Zauvijek.“
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.