Kako kažu, neka vrsta transparentnosti u donošenju odluka studentskog pokreta i Studentske liste mora da postoji.
Kada se skupština konstituiše izborom predsjednika, potpredsjednika, generalnog sekretara parlamenta i izborom članova skupštinskih radnih tijela i delegacija počinje da teče rok od 90 dana za formiranje vlade.
Imajući u vidu da se poslije 14 i po godina mijenja vlast za očekivati je da će Studentska lista koja je ubjedljivo pobijedila na vanrednim parlamentarnim izborima gledati da što prije uđe u zgradu u Nemanjinoj 11 i počne sa realizacijom svog programa. Ipak, ne treba zaboraviti da Srbiju čekaju i predsjednički izbori koji po slovu zakona i Ustava moraju da se raspišu najkasnije 27. novembra, a se održe do 27. decembra.
Srdanović: Postoji mogućnost da nova vlada bude do kraja godine, ali vidjećemo kako budu tekli pregovori
Ilija Srdanović, prvi na Studentskoj listi, rekao je da formiranje vlade “ide poslije” konstituisanja skupštine, ali nije htio konkretnije da govori o datumu.
– Kada završimo konstituisanje skupštine. Imamo dosta posla do tada, a o tome (formiranju vlade prim. aut.) ćete biti naknadno obaviješteni – poručio je Srdanović.
Na pitanje novinara da li je realno očekivati formiranje vlade do kraja godine Srdanović je odgovorio da “realno, postoji mogućnost”.
– A da li će biti, vidjećemo vremenom kako budu tekli pregovori oko formiranja vlade – naveo je Srdanović.
Vranić: Brzo će ići formiranje vlade, prije svega zbog budžeta
Bojan Vranić, profesor Fakulteta političkih nauka, rekao je da su sve najave da će “brzo ići formiranje vlade, prije svega zbog budžeta osim ako Studentska lista neće da Siniša Mali, ministar finansija u tehničkom mandatu, “kroji privremeno finansiranje za narednu vladu”.
– Ja ću samo podsjetiti, sad, toga se rijetko ko sjeća, ali prvi izazov Vlade Zorana Đinđića je upravo bilo donošenje budžeta. Budžet je tada donijet tek u martu 2001. godine. Vlada je izabrana, čini mi se, tek u februaru, poslije izbora. Ono što je prethodilo tom izglasavanju budžeta jeste, na primjer, veliki štrajk prosvetnih radnika koji su tražili povećanje plate, ali to je samo bila inicijalna kapisla koja je, i zahvaljujući potrebi da se izmjeni Zakon o radu, na kraju u septembru te godine dovela do prvog i jedinog generalnog štrajka, sa nekom procjenom od otprilike 600.000 zaposlenih tada, koji su bili u štrajku – naveo je Vranić.
Dodao je da ne predviđa to novoj vladi.
– Ali hoću da kažem da, ukoliko se čeka sa budžetom i sa planovima kako će se trošiti novac i raspodjeljivati u narednoj godini, ovo strpljenje će nekako kopniti – poručio je Vranić.
“SNS čekala 89. dan za formiranje vlade”
Podsjetio je da je SNS u ranijim sazivima parlamenta čekala dugo na formiranje vlade.
– Srpska napredna stranka je, bez izuzetka, čekala 89. dan. Karikiram malo, ali nikada nam to nije bio neki pretjerani problem, zato što je to u stvari bila vlada kontinuiteta u odnosu na svaku prethodnu. Dakle, uvijek se nešto čekalo, i uvijek su bile, vi se sigurno toga sjećate, emisije gdje ste pitali analitičare: “A zašto se čeka? ” i “Šta se čeka? ” i nikad nismo baš imali neki mudar odgovor. Sada može da bude i za jedan dan, ukoliko studentska lista može da pokaže tu jednu vrstu efikasnosti – ocijenio je Vranić.
“Sigurno će prvih šest mjeseci djelovati kao nekakav kontinuitet”
Kako je rekao, teško je odrediti kada se mogu očekivati prvi rezultati nove vlade.
– Evo, recimo, pogledajte Ekspo, dakle, tu je sad nemoguće nešto posebno promijeniti jer doš- prosto pred vratima smo, 1. decembra moraju da se preuzmu paviljoni tako da imate mnogo drugih projekata koji su pred samim završetkom i koji se sad jednostavno moraju završiti. U tom smislu, vjerujem da će sigurno prvih šest mjeseci djelovati kao nekakav kontinuitet, ali je program Studentske liste ambiciozan i ta ambicioznost u stvari govori o tome da će biti potrebno rasprave – analizirao je Vranić, prenosi Blic.
Dao je i primjer zbog čega tako misli.
– Na primjer, ako pogledate reformu poreske politike, ako hoćete da pređete na progresivno oporezivanje, to ne može kao što je radila Srpska napredna stranka po hitnom postupku, uveče pa ujutru da se glasa. Za to je ipak potrebna javna debata, i zato je potrebno strpljenje – zaključio je Vranić.
Bešić: Proces donošanja odluka mora da bude transparentan
I Miloš Bešić, profesor sa FPN-a, smatra da je pred novom vladajućom većinom “veoma težak period u kojem treba da se isprave brojne društvene devijacije”.
– Jedna faza tog procesa je da se država departizuje i stavi na noge, te da se uspostave nezavisne institucije. To mora da se uradi, jer mi to nismo uradili od devedesetih godina. Da jesmo, ne bi nam se desila Srpska napredna stranka i zarobljavanje države koje smo imali. To je jedna od stvari koju najviše zamjeram onima koji su došli nakon 5. oktobra. Oni nisu uradili taj posao, nisu uspostavili institucije sposobne da se odbrane od politike i partija. U suštini, oni su radili istu stvar koju je radio i Slobodan Milošević, a poslije je Vučić to pomnožio sa milion. Ako ova nova vlast to uspe da uradi, za mene će to biti ispunjena misija – navodi Bešić.
On naglašava da je potrebno proces donošenja odluka učiniti transparentnim.
– Mi ne znamo po kojim metodama studenti donose odluke, ne znamo kako to funkcioniše. Ako kanite da imate taj epitet demokratski, proces donošenja odluka mora da bude transparentan. Niko ne osporava same metode. To jeste alternativa dosadašnjoj partijskoj logici, a ta logika nam se toliko smučila da mi se čini da niko nema ništa protiv da se promijeni. Ali neka vrsta transparentnosti mora da postoji. Niko nema ništa protiv da studenti i dalje budu važan faktor u procesu odlučivanja, ali proces donošenja odluka mora da bude transparentan – ocjenjuje Bešić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.