Navodi se da Zakon o izboru narodnih poslanika u članu 88 predviđa da parlamentarcu prestaje mandat prije roka ako je u konačnoj presudi osuđen bezuslovno na minimum pola godine zatvora.
U RIK je 2003. godine donijeta odluka koja se odnosi na haške optuženike u kojoj piše da mogu biti birani za poslanike, jer i za njih postoji pretpostavka nevinosti, a mandat im prestaje automatski ako budu osuđeni na šestomjesečnu kaznu zatvora, podseća se u tekstu.
Prema njegovim riječima, pravilnik RIK o haškim optuženicima čak i da je dalje na snazi, ne moze biti iznad zakona. Po mom mišljenju nema nikakve prepreke da Šešelj bude poslanik – smatra Karličić. Na pitanje kako se zakon odnosi samo na domaću jurisdikciju kada Srbija priznaje sve odluke Haškog tribunala, Karličić kaže da je Šešelj odslužio kaznu i ne vraća se u Hag i da nema smisla da ne bude poslanik. Prema tumačenju bivšeg člana RIK i predsjednika Advokatske komore Beograda Vladimira Gajića, Šešelj više ne može da bude poslanik.
Žalbeno Mehanizma u Hagu osudilo je u sredu lidera radikala Vojislava Šešelja na 10 godina zatvora zbog progona Hrvata u Hrtkovcima u Vojvodini.
Pošto se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, Šešelj neće služiti izrečenu kaznu. Šešelj je u pritvorskoj jedinici Haškog trinunala proveo skoro 12 godina, od febraura 2003. godine, kada se dobrovoljno predao tribunalu, do sredine novembra 2014. godine.
(Tanjug, Večernje novosti)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu