Nakon niza kazni zbog okupljanja, članovi ove neformalne grupe odlučili su da pravdu potraže boreći se na drugačiji način.
Oformili su Pokret pravde, koji na lokalnim izborima ipak nije prešao cenzus.
Psiholog, sociolog i analitičar, Srđan Puhalo, razlog za neprolazak cenzusa Pokreta vidi u tome što nisu imali finansijsku podršku, jasno razvijen plan i program koji bi ponudili Banjalučanima, kao ni podršku građana koji su, kako su izbori pokazali, svoje glasove odlučili da daju drugim političkim opcijama.
– Kada su došli izbori, ta gomila ljudi koja je podržavala Pravdu za Davida negdje se rasporedila na sve druge partije i vjerovatno da je to osnovni razlog zašto je Pokret ostvario loš izborni rezultat. Takođe, oni su se okupili oko jedne svari, ali se postavlja pitanje – kakav je njihov program bio, šta su oni nudili Banjaluci, osim što su pokazali da se bore da dođu do istine i nekih odgovora!? Ovo ipak nije bio referendum “za” i “protiv”, koji se tiče ovog pitanja – rekao je Puhalo za Srpskainfo.
Očito je bilo da nešto nedostaje.
Srđan Puhalo
Skromna kampanja
Ocjenjuje kako su se oni takmičili protiv vlasti.
– Realno, oni nisu imali program, koji bi ponudili Banjalučanima, ili ga barem ja nisam vidio. Kampanja im je bila vrlo skromna i nisam siguran da su imali puno novca. Očito je bilo da nešto nedostaje. Nisu uspjeli da animiraju medije. Moraš se nametnuti. Pored Stanivukovića, PDP, zatim ljudi na vlasti, koji su dominirali po zastupljenosti u medijima, oni su vjerovali da postoje ljudi koji će za njih glasati bez obzira na samu kampanju – ocjenjuje Puhalo.
Istog su mišljenja i u Pokretu pravde.
– Razlog zbog kojeg se podrška s Trga nije prenijela na stranku jeste taj što kao stranka nismo dobili medijsku podršku, iza sebe nemamo finansijere, nismo radili kampanju koja, nažalost, jedina ovdje donosi rezultat na izborima. To je ujedno ono što mi u Pokretu želimo da mijenjamo – poručio je član Pokreta, Petar Perduv.
O Stanivukoviću
Da se kampanja održala u jeku protesta na Trgu 2018. godine, Perduv smatra da bi rezultat bio mnogo bolji. Ovako su zauzeli deseto mjesto, a devet stranaka je prešlo cenzus.
– Da smo kojim slučajem imali tada formiranu stranku i sve što je potrebno (pričam teoretski, nije bilo moguće), rezultat bi bio bolji. Da su pojedinci koji su nosioci protesta bili na listi opozicionih stranaka, bez problema bi zauzeli opozicione klupe. Bili smo blizu ulaska u gradsku Skupštinu, a još uvijek postoji ta mogućnost s glasovima koji se očekuju iz inostranstva – smatra Perduv.
Takođe, mišljenja je da je neformalna grupa „Pravda za Davida“ dala veliki doprinos za pobjedu opozicionog kandidata Draška Stanivukovića u trci za gradonačelnika.
– On sada ima veliku odgovornost da bude uz ovu grupu i da im omogući sve što mu nadležnosti dozvoljavaju. Vrijeme je da s riječi pređe na djela. Pod budnim okom pratimo razvoj situacije i njegov doprinos prema nama – naglasio je Perduv.
Legitimna borba
Podrška koju je Stanivuković dao „Pravdi za Davida“ mu je pomogla da pobijedi, ali ne u potpunosti, mišljenje je Srđana Puhala.
– S jedne strane, jeste doprinijela glasovima koje je dobio, s druge strane nije, jer on u kampanji nije to puno plasirao zato što su ga upravo oni optužili da ih je izdao. Ne samo on nego i cijela opozicija – istakao je Puhalo.
Smatra da svako ima demokratsko pravo da se na legitiman način bori za svoje ciljeve i interese.
– Oni su mislili da imaju potencijal, imali su želju, ali nisu imali iskustvo. Nisam siguran i da su imali neku finansijsku podršku. Oni su možda imali dobre namjere, ali se ispostavilo da to nije sasvim dovoljno da budeš uspješan, ili nisu znali. U svakom slučaju, izabrali su legalan put. Čini mi se da ih je vlast natjerala da naprave Pokret, jer kao grupa građana koja je neorganizovana samo su dobijali kazne i provodili vrijeme na sudu. Sasvim je u redu da se organizuju, kroz sistem počnu da traže odgovore na pitanja i da ostvaruju svoje interese. Ili su nešto pogrešno radili ili je Banjaluka imala preča posla, pa su prošli kako su prošli – zaključio je Puhalo.
Prvi put članovi ovog pokreta okupili su se kao aktivisti 26. marta 2018. godine, kao podrška Davoru Dragičeviću da sazna istinu o ubistvu svog sina, Davida Dragičevića.
Na Osnovnom sudu u Banjaluci pokrenuti su brojni postupci protiv članova grupe Pravda za Davida, najviše zbog okupljanja ispred Hrama Hrista Spasitelja. Do sada su svi postupci završili oslobađajućim presudama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu