Željeli bi smo da se ogradimo od svih izjava koje su na osnovu pogrešnih podataka uvjeravale javnost tokom novembra da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet, te da nam strože mjere nisu potrebne ili da nisu djelotvorne. Ograđujemo se i od procjena da je virus na bilo koji način oslabio, jer one nisu u skladu sa naučnim saznanjima, istakli su ljekari i naučnici potpisani u apelu.
Kada se utvrdi da je širenje zaraze izmaklo kontroli, potrebno je, naglašeno je, preventivno i bez odlaganja aktivirati najoštrije mjere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće, prenijela je sinoć Hina.
Time se poštuje načelo prevencije, tj. sprečava se pojava velikog broja zaraženih, umjesto da se moraju liječiti, uz preopterećenje bolnica zaraženim osobama.
Nužno je osigurati kvalitetne i transparentne informacije o širenju zaraze. To znači, pojašnjava se, da treba da postoji jasni kriterijumi kako testirati osobe pod sumnjom na zaraženost, kojim testovima, gdje se sve u državi sprovode ti testovi, kako se pribrajaju “vjerovatni slučajevi” i na internetu treba da budu javno dostupni svi ti podaci.
Takođe je, navodi se dalje, potrebno ustrojiti javno dostupan registar broja zaraženih, broja osoba u samoizolaciji, broja hospitalizovanih osoba, bolnica gdje su osobe, te raspoloživih kapaciteta pojedinih bolnica za zbrinjavanje korona bolesnika, uz točan broj postelja za liječenje bolesnika kojima je potrebno intenzivno liječenje i respiratora.
Nadalje, broju umrlih u bolnicama od Kovida-19 treba svakoga dana pribrojiti i broj umrlih izvan bolnica. Ti podaci trebaju biti javni i sasvim vjerodostojni, poručili su ljekari i naučnici.
U uslovima intenzivnog širenja zaraze i gubitka kontrole nad epidemijom, potrebno je znatno više i odlučnije testirati, kako bi se udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih smanjio na niže od pet odsto sa sadašnjih 30-tak odsto.
Odvajanjem zaraženih i njihovih kontakata od nezaraženih osoba znatno ćemo brže suzbiti epidemijski talas, podsjeća se u javnom apelu.
Potpisnici apela ističu da zdravstvenim ustanovama i epidemiološkim službama širom Hrvatske treba u periodima intenzivnijeg širenja zaraze organizovati znatnu pomoć u osoblju i sredstvima, kako bi se uložio najveći mogući napor u otkrivanje i izoliranje zaraženih, te pravilnom liječenju oboljelih.
Zalažemo se i za uvođenje jasno definisanog sistema “semafora”, te regionalizaciju, kako bi se podstaklo stanovništvo u pojedinim sredinama da održava zarazu pod kontrolom svojim ponašanjem i time izbjegava uvođenje automatskih i unaprijed propisanih mjera.
Tražimo određivanje ključnih epidemioloških parametara na osnovu kojih se uvode ili ukidaju određene protiv epidemijske mjere, kako bi se smanjila neizvjesnost u društvu, poručili su.
Potrebno je unaprijediti komunikaciju o pandemiji, kako bi se povratilo povjerenje u osobe koje upravljaju krizom. Razumije se da, kao stručnjaci, ne preporučujemo odluke u kojima ista pravila ne bi vrijedila za sve u društvu, ili gdje se mjere politizuju i prilagođavaju pojedinim društvenim skupinama.
Potrebno je, ističe se u apelu, razumjeti da je ovo problem cijelog hrvatskog društva i pogođeni smo svi zajedno, te se samo velikom solidarnošću i zalaganjem cijelog društva možemo oduprijeti ovom velikom izazovu.
Iznad svega, potrebna je iskrena i transparentna komunikacija s javnošću oko toga što su nam u svakom trenutku prioriteti, te jasna pravila koja vrijede za sve jednako, stoji na kraju apela 26 istaknutih hrvatskih lekara i naučnika, koje je u ime svih potpisanih poslao prof. dr. Ivan Đikić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu