Ovo selo bajkovitog imena i bogate istorije nadomak Gline, simbol je stradanja u zemljotresu. Od sedmoro poginulih u potresu, njih čak peteoro je je iz Majskih Poljana. Sve kuće su porušene, samo što su neke istog trena pretvorene u gomilu šuta, dok druge, izdaleka, izgledaju kao da im nije ništa.
Smiljana Kukoleča (60) je, kaže, svašta je pregrmila za svog života: i rat, i izbjeglištvo, i kućenje sa ledine sa dvoje male djece i dvije operacije glave… Ipak, od svega joj je najteže pao potres. Kuća, koju su ona i njen suprug Pavao gradili decenijama, teško je oštećena.
– Gore je ovo od rata, čak i od „Oluje“, vjerujte mi. Jer, dok je bio rat, bili smo mladi, mogli smo bježati, snaći se nekako, ali od potresa nema spasa – kaže Smiljana za Srpsakinfo.
Njenu porodicu nedavno je posjetila predsednica Republike Srpske Željka Cvijanović, koja je izjavila da je duboko potresena stradanjem naroda ovog kraja.
Ovo nekad bogato i napredno, većinski srpsko selo, davne 1890. godine je imalo više od hiljadu stanovnika. Uoči decembarskog potresa u selu je živjelo tek 196, mahom ostarjelih mještana.
Majske Poljane su osnovane početkom 18. vijeka, kada je naseljavana „banijska vojna Krajina“, na granici Austrougarske i Turske carevine.
Od tada je selo doživljavalo uspone i padove, ali i odgajilo brojne uspješne poljoprivrednike, sveštenike, ustanike, naučnike i umjetnike, među kojima su i akademski vajar Simeon Roksandić, glumac i pjesnik Branislav Micić, partizanski komandant Stanko Bjelajac, matematičari Đuro i Svetozar Kurepa.
I sve tako, do posljednjeg rata i „Oluje“, koja je proterala stanovništvo.
Proces „obnove, reintegracije i povratka“ u Majskim Poljanama, vlasti su, kako navode neki hrvatski mediji, „započeli rušenjem spomenika palim partizanima i žrtvama fašističkog terora.“
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu