Prije dva dana ste u Goraždu Šmit je rekao da neće nametati izmjene izbornog zakona već da ga samo želi deblokirati Federaciju BiH
– Rekao sam i danas kažem da postoji percepcija da ću ja donijeti sve izmjene Izbornog zakona o kojima se razgovaralo. To nije ono što ću uraditi. Nije riječ o izborima 2. oktobra. Što se toga tiče, mislim da sam uradio svoj posao. Time što sam donio odluku o usvajanju budžeta i donio odluku o paketu integriteta. Jer sam strogo vodio računa o tome da se donesu stvari koje se tiču izbjegavanja zloupotrebe biračkog prava. Tako da osiguramo da se ne tolerišu nikakve izborne prevare. Ukoliko govorimo o izmjenama onda govorimo o izboru, odnosno, nominaciji predsjednika, načinu na koji će se brže formirati institucije nego što je to sada slučaj i trebamo takođe razmotriti različite klubove naroda. I da vidimo kako bolje uključiti Ostale Da, riječ je samo o Federaciji BiH, s obzirom da duge četiri godine imamo blokadu – kaže Šmit.
On objašnjava i zašti je u Goraždu reagovao onako burno.
– Bio sam ljut. U ovom dijelu svijeta stvari ne idu samo racionalno, ja sam inače vrlo suzdržana osoba. No, kad kažem bio sam ljut, jednostavno sam ljut kad svi razgovori o Izbornom zakonu i Ustavu se vrte, a ne pominju se oni koji su imali mogućnost da ih promijene još od Butmira, još od Aprilskog paketa pa Neuma. Gdje su ti ljudi? Zašto se oni ne spominju? Nije ovo nikakva kampanja s moje strane – dodaje Šmit.
Šmit poručuje da svakako poštuje zabrinutost građana, ali ne želi da bude dio političkih igara.
– Ja sam samo pozvao političke stranke da daju svoje prijedloge i jako sam otvoren u tom smislu. A znate, ponekad svako dođe u situaciju da mora biti glasan da bi ga se čulo. Ljudi me pitaju, pa zašto? Šta je bilo? Moram reći da sam i prilično zadovoljan da sam imao toliko reakcija od običnih ljudi, iznenađen, jer obično nisam takav. Dobio sam dosta podrške i čuo sam i stvari koje nisam htio ni čuti. Ako sam bio isuviše glasan, obećavam, ubuduće ću biti tiši. Međutim, sama poruka, to stoji – dodaje Šmit.
Šmit je izjavio kako je Bosna i Hercegovina država tri zajednice ili tri konstitutivna naroda. U tom smislu bilo je puno reakcija.
– Prije svega želim podvući da Ostali nisu građani drugog reda. Oni su dio ove države i građani su prvog reda. Mislim da u budućnosti moramo omogućiti nediskriminaciju njihovih prava – dodao je Šmit.
On je rekao da postoje različiti interesi u Republici Srpskoj i da mora vidjeti šta se može unaprijediti.
– Ako funkcioniše uredu, ako ne, onda razmisliti kako poboljšati stvari. Ukoliko dođe do novoga Ustava, odnosno izmjena na postojeći državni Ustav, onda će to svakako morati da se reflektuje i na Ustav Republike Srpske – govori Šmit.
Šmit dodaje da se neće osvrtati na HDZ ili SDA ili na bilo koga drugog već na Vašingtonski sporazum koji je bio sporazum Hrvata i Bošnjaka. Postojalo je mnogo pritisaka da se dođe do njega i da se okončaju sukobi.
– Rezulucija Bundestaga je tačna. Moje bivše kolege u njoj kažu, otvorite se više prema građanima. Mjesto gdje se to može dogoditi je Dom naroda. Mislim da moramo razmisliti o više prava za Ostale, razmotriti dosta široko polje tzv. vitalnog nacionalnog interesa, smanjiti ga. Takođe, potrebno je ubrzati proces donošenja odluka i vitalni nacionalni interes preraspodijeliti Savjetu za vitalni nacionalni interes Ustavnog suda FBiH koje zapravo ne postoji. Ja ću svakako učestvovati u svemu, ali za sada moram voditi računa o tome da su konstitutivni narodi zastupljeni, to smo već uradili kada je riječ o zastupljenosti Srba u Federaciji – zaključio je Šmit.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu