Rekao je to Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.
U intervjuu za Avaz Šmit je govorio i o tome da li će iskoristiti bonske ovlasti i donijeti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, Dodikovim prijetnjama da odluku neće prihvatiti, HDZ prijedlogu za promjenu načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva, zakonu o državnoj imovini, te evropskoj budućnosti BiH.
Komentarišući zeleno svjetlo za početak pregovora s EU, Šmit je ponovio kako BiH sada igra u „višoj ligi“.
– BiH političari trebaju biti svjesni da pred njima stoji ozbiljan i enorman posao kojeg se trebaju prihvatiti. To bi moglo biti iznenađenje za ljude poput Milorada Dodika, ali u budućnosti će, naprimjer, odluke Evropskog suda pravde u Luksemburgu biti jednako važne kao odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koji će ulaziti u detalje nacionalnog zakonodavstva u BiH i, ako ono ne bude u skladu s evropskim zakonom, plaćaćete kazne. Ako uđete u evropski klub, imaćete mnogo benefita za građane, ali moraćete pratiti evropske smjernice – napomenuo je Šmit.
Preduzeti mjere
Šmit je, takođe, komentarisao i mogućnost nametanja Izbornog zakona.
– Domaći političari su obećali, još 12. juna 2022. godine, tokom sastanka s predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, da će građanima omogućiti fer i pravedne izbore. Nažalost, do danas to nisu uradili. Puno su razgovarali o tome, ali rezultata nije bilo, tako da sam krajem decembra prošle godine najavio da ću iskoristiti bonske ovlasti ako se ne dogovore. Dogovor nije postignut, a vrijeme im curi. Građani žele da vide da im se glas računa, a, ako ne bude dogovora, preduzećemo mjere – naglasio je Šmit, ali nije precizirao kada će to biti.
Najave su da bi se to moglo desiti već danas, a najkasnije krajem sedmice.
Šmit je prokomentirao i izjavu Milorada Dodika kako neće prihvatiti nikakvo nametanje u vezi s pitanjem Izbornog zakona.
– Mislim da ljudi koji žive u Banjaluci imaju iste želje kao i ljudi koji žive u Mostaru. Oni žele da se njihov glas prizna. To što Dodik govori kako on neće prihvatiti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, je li to znači da on hoće da pokrade izbore? Dodiku bih preporučio da se malo opusti, da sjedne s predstavnicima drugih političkih stranaka i da dogovore zakon koji su obećali Evropskoj uniji prije skoro dvije godine – kazao je Šmit.
Ne dirajte sudije
Šmit je kazao da Dodik treba biti svjestan da on garantuje postojanje i Federacije, i Republike Srpske, i Distrikta Brčko.
– Neka bude siguran da poštujem Dejton, ja sam tu da branim Dejton, koji je pravna osnova za Federaciju, Srpsku i Distrikt Brčko. Neka se ne brine da će bilo kakve nereguliranosti proći između Federacije, Srpske i Distrikta Brčko, zato na Izbornom zakonu radimo zajedno – kazao je Šmit.
Takođe, je komentarisao i zahtjeve HDZ da se u izmjene Izbornog zakona uključi pitanje izbora članova Predsjedništva.
– Ja sam zahtijevao tehničke izmjene. Pitanje izbora članova Predsjedništva, prije svega zbog presude “Sejdić – Finci”, svakako ostaje i mislim da je kontraproduktivno i štetno sva jaja pokušavati trpati u jednu korpu, jer tako se neće riješiti ništa. Izazove i pitanje treba rješavati jedno po jedno – naglasio je Šmit.
Osvrnuo se i na Dodikove zahtjeve da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane sudije.
– Ja bih im jasno poručio: “Neka ne diraju strane sudije!” To nije na strankama da odlučuju da li žele da imaju strane sudije ili ne, oni su sastavni dio Ustava BiH, a Ustav kaže da trojicu sudija bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava – potcrtao je Šmit.
Državna imovina
Šmit se dotakao i pitanja državne imovine.
– Mi tu govorimo o državnom vlasništvu bivše Jugoslavije i njenoj raspodjeli u Bosni i Hercegovini. Ostale jugoslavenske republike su to pitanje davno riješile. Ustavni sud BiH je jasno rekao da treba usvojiti zakon o državnoj imovini. To ne znači da država treba biti vlasnik svega. Ja sam napravio grupu s ekspertima, ne s političarima. Oni su dali nekoliko prijedloga, postoji nekoliko pristupa za rješavanje ovog pitanja, ali ovo je važno pitanje evropskih integracija. Ko je sada vlasnik imovine? Ako to ne znate, niko vam neće investirati u to. Ono čemu ja težim jeste da sakupim međunarodna iskustva za rješavanje ovog pitanja. Međunarodni pravnici, iskusni ljudi iz federalnih država poput Švajcarske, Španije, takođe, i Njemačke, koja je ujedinila liberalni i komunistički dio zemlje, učestvuju u rješavanju ovog problema – naglasio je Šmit.
Uživanje u iftarima
Šmit je otkrio i kako provodi slobodno vrijeme u BiH.
– Ponekad mi nedostaje njemačka jednostavnost putovanja iz jednog mjesta u drugo. Ono što mi se veoma sviđa u BiH je priroda, vodopadi, a “navučen” sam na BiH jela iz svih kultura, ali u posljednje vrijeme uživam u mogućnosti da jedem ukusna iftarska jela. Moram reći da mi se ovdje ljudi mnogo sviđaju, tako su evropski i tako pristojni. Nekad mi dođe da Nijemcima kažem da bi mogli biti malo ljubazniji i da bi mogli doći u BiH da to nauče – zaključio je Šmit.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu