Društvo

Aktivisti žele da PREDUHITRE INVESTITORE: Inicijativama za zaštitu rijeka protiv malih hidroelektrana

U želji da preduhitre investitore i gradnju mini hidroelektrana, koje narušavaju prirodnu okolinu, ekološki aktivisti u Srpskoj pokrenuli su inicijative da se neke rijeke proglase zaštićenim područjima.

Vilenska vrela
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Tako bi kanjon rijeke Cvrcke brzo trebao da postane spomenik prirode. Cvrcka izvire na području opštine Kneževo i uliva se u Vrbanju, nedaleko od Kotor Varoša, a svojim tokom sadrži brojne virove, vodopade, kaskade, te četiri pećine.

Vilenska vrela

Zahtjev su prema Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS prije više od dvije godine predali članovi  Planinarskog društva “Vilenska vrela”, a posao se ovih dana privodi kraju.

– Naše društvo je posvećeno vodopadu Vilenska vrela na Cvrcki, pa smo se raspitivali na koji način da obezbijedimo neki vid zaštite toj rijeci koja je stvarno jedinstvena. Planinarska staza duž kanjona je duga oko 14 kilometara, a na desetak kilometara imamo fascinantne prizore prirode. U Zavodu su nam rekli da je regulacionim prostornim planom već predviđena zaštita tog područja, ali saznali smo da se to može i prije riješiti, ukoliko mi pokrenemo inicijativu. Ako čekamo na republičke organe, dešava se da naiđu drugi prioriteti i sve se onda prebaci na kasniji period – priča sekretar društva Dijana Milisavić.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Prilikom pokretanja inicijative za zaštitu Crvcke pred sobom su imali sliku uništene rijeke Ugar u Kneževu.

– Ugar je devastiran zbog izgradnje mini hidrocentrala, a bio je jedan od najljepših kanjona na ovim prostorima. Vodeći se takvim primjerom mi smo preduzeli ovu inicijativu za kanjon Cvrcke – ističe sagovornica Srpskainfo.

Zajedno sa stručnjacima iz speleološkog i društva za istraživanje ptica, prikupili su brojne informacije o prirodnim karakteristikama ovog područja, što je, vjeruju, doprinijelo izradi elaborata i ubrzalo sam postupak.

– Koliko imamo informaciju, elaborat bi mogao da bude zaokružen i dostavljen na prijedlog Vladi u aprilu, te vjerujem da ćemo već u maju, kada bude naša godišnja transverzala koja okuplja do 300 učesnika iz regiona, prvi put imati priliku da je organizujemo u spomeniku prirode Cvrcka – optimistična je Milisavićeva.

Zaštićene vrste

Ekološka udruženja pokrenula su inicijativu i da se rijeka Rzav u opštini Višegrad proglasi za zaštićeno područje. Kanjon ove rijeke je, kažu, prirodni dragulj, mrestilište i stanište mladice, te aktivisti žele da ga sačuvaju od zagađenja koja prave otpadne vode, ali i od mini hidrocentrala. Aktivisti trenutno rade studiju zaštite, zajedno sa institucijama iz Srpske i Srbije.

rijeka Rzav
FOTO: SRNA

– Ministarstvo ekologije i Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa usvojili su inicijativu koju je pisalo naše udruženje. U protekle dvije godine radili smo nekoliko analiza što se tiče ekološkog statusa rijeke, biljnog i životinjskog svijeta. Istraživanja su tek na početku, ali dokazuju da se ovdje nalazi mnogo zaštićenih vrsta. Pomoću tih podataka uspjeli smo da spriječimo gradnju MHE, neke stare koncesije su raskinute, ali su ostale još tri nove. Ministarstvo prostornog uređenja i ekologije je obustavilo sve dalje poteze investitora dok mi ne uradimo ta istraživanja – govori Dejan Furtula iz “Eko centra” Višegrad.

On se nada da će za godinu, dvije biti proglašeni prvi procenti zaštićene teritorije na području opštine Višegrad, a to znači zaštitu od ljudskog uticaja, raznih zagađivača, uvođenje specijalnog režima sječe šume, te lova i ribolova.

Mali proizvođači, velika šteta

Izgradnji MHE na Rzavu protivi se i lokalno stanovništvo. Nekoliko stotina Višegrađana je prije tri godine protestovalo zbog odluke Vlade o koncesiji na ovoj rijeci. Furtula podsjeća da je jedna koncesija raspisana 2005. godine, a dvije 2020. godine, kao i da su ove mini hidroelektrane jako male snage – 0,3 megavata. 

Pročitajte još

– HE u Višegradu je jedan od najvećih proizvođača hidroenergije i, uz poštovanje svih pravila, možemo se složiti da to jeste javni interes, ali smatramo da mini HE to nisu. One su jako mali proizvođači energije, a bukvalno uništavaju naše rijeke i biodiverzitet. Po novom Zakonu o električnoj energiji ukinut je podsticaj, pa se investitorima i ne isplati da ih grade, tako da mislim da smo ih, na neki način, pobijedili – zaključuje Furtula.

Iz Centra za zaštitu životne sredine saopštili su nedavno da je u BiH do sada izgrađeno 119 hidroelektrana, a u planu za izgradnju su još 342 objekta. 

– Ukoliko se ovi planovi realizuju, BiH je pod ozbiljnom prijetnjom gubitka pitke vode, jer se ovakvi objekti najčešće grade na brzim planinskim vodotocima, u blizini izvora vodotoka prve kategorije, a nerijetko i u zaštićenim i područjima planiranim za zaštitu prirode – upozorili su.

Do sada su, kažu, već uništeni ili značajno narušeni Ugar, Sana, Doljanka i Vrhovinska rijeka. Pored uništavanja same rijeke, ističu u Centru, za potrebe izgradnje ovih objekata uništavaju se velike količine šume za izgradnju pristupnih puteva, a nerijetko dolazi i do pokretanja klizišta.

Negativan stav prema MHE

U Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS pojašnjavaju za Srpskainfo da je generalni stav te ustanove da je korištenje hidroenergije uz pomoć mini hidrocentrala štetan za ukupan prostor slatkovodnih eko-sistema, ne samo za rijeku.  

– Radi se o zauzeću prilično velikog toka rijeke, jer je nekad udaljenost između vodozahvata i mašinske zgrade i dva, tri kilometra. Voda mora proći kroz cjevovod za malu količinu proizvedene energije od 500 kilovata ili megavat. Proizvedena energija je za investitora značajna, ali kada gledate na ukupnu količinu po satu, potpuno je beznačajna u sistemu elektroprivrede RS. Tako da je Zavod imao negativan stav – pojašnjava načelnik Odjeljenja za zaštitu prirodnog nasljeđa Dragan Kovačević.

Podsjeća da je Narodna skupština RS prije dvije godine donijela deklaraciju kojom se zabranjuje dodjela novih koncesija, a Vlada RS je dala nalog da se pregledaju sve dodijeljene koncesije.

– Proglašenje zaštićenog područja jeste mehanizam da se, na neki način, izborimo za rijeke i da se sa njima upravlja na malo drugačiji način – kaže Kovačević, napominjući ipak da je u nekim područjima prioritet hidroenergija, a negdje zaštita prirodne sredine.

U Zavodu za kulturno-istorijsko nasljeđe potvrdili su da je Studija zaštite rijeke Cvrcke, kojom se obuhvata oko 500 hektara najvrednijeg dijela kanjona, u završnoj fazi. Što se tiče kanjona rijeke Rzav, pojašnjavaju da se tek kreće u istraživački rad, te da je to područje značajno i zbog bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa i manastira Dobrun. 

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije