Kamatne stope na štednju u banakama u Republici Srpskoj i cijeloj Bosni i Hercegovini bilježe pad od 2014. godine i na istorijskom su minimumu.
Po podacima Centralne banke BiH, prosječna kamata na oročenu štednju na dvije godine u KM valuti te godine je bila oko 3,2 odsto, dok trenutno iznosi oko 1,3 odsto na nivou bankarskog sektora Bosne i Hercegovine.
Analiza Srpskainfo na primjeru od 5.000 maraka oročenih na dvije godine u ovom trenutku pokazuje da kamatne stope u svih osam banaka u Srpskoj variraju od 1,20 odsto do čak tri odsto. Najnižu kamatu nudi Unicredit banka Banjaluka, a najvišu MF banka. Ono što je bitno napomenuti jeste da za pojedinačnu štednju do 50.000 KM u svim bankama u Republici Srpskoj garantuje Agencija za osiguranje depozita BiH.
Na naše pitanje zašto nude i duplo više kamatne stope na štednju u odnosu na većinu banaka u RS, u MF banci kažu da su trenutno u akciji prikupljanja depozita i u skladu s tim su odredili kamatne stope.
Prikupljanje sredstava je u svrhu rasta aktive i daljeg širenja poslovne mreže. Osim toga, želimo povećati lojalnost naših klijenata – kažu u MF banci i dodaju da su primarno fokusirani na prikupljanje izvora sredstava (štednje) na domaćem tržištu (a ne inostranim kreditnim linijama), kao i na plasmane domaćim preduzećima i preduzetnicima.
Odraz stanja na tržištu
Ekonomista Marko Đogo kaže da u teoriji ona banka koja nudi niže kamatne stope na štednju ima puno likvidnih sredstava, da je izuzetno profitabilna i da joj likividan novac nije prijeko potreban.
– S druge strane, onoj banci koja nudi veće kamatne stope na štednju, u pravilu, treba likvidnih sredstava i nastoji ih dobiti kroz štednju – objašnjava Đogo.
On podsjeća da depoziti građana, uprkos tome što su kamate u prosjeku niske, konstantno rastu i imaju dominatno učešće u ukupnim depozitima.
Radovan Bajić, direktor NLB banke Banjaluka, kaže da su kamatne stope na štednju samo odraz stanja na tržištu.
– Ni kamate na kredite nikada nisu bile niže. U državi su svi plasirani krediti pokriveni depozitima, pa banke nemaju razloga da se takmiče u prikupljanju novih depozita tako što bi plaćali visoke kamatne stope – objašnjava Bajić.
Dodaje i da banke u BiH na višak novca, odnosno depozita kod Centralne banke, plaćaju negativnu kamatnu stopu, što je dodatni trošak bankarima.
– Na depozite imamo troškove nadzora, osiguranja, te plaćamo negativne kamatne stope kod banaka u inostranstvu za novac koji kod njih imamo zbog platnog prometa – navodi Bajić.
Zato su, kako kaže, gotovo kod svih banaka depoziti po viđenju bez prinosa.
Ukupni depoziti građana u BiH na početku avgusta iznosili su oko 11,9 milijardi KM. Po poslednjim podacima Agencije za bankarstvo RS, depoziti građana u RS u prva tri mjeseca iznosili su 3,1 milijardi KM, od čega se na štednju odnosi oko 2,2 milijarde maraka.
U odnosu na kraj prošle godine, štednja je rasla za čak 188 odsto.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu