Rastuće cijene električne energije i plina širom kontinenta daju dodatnu težinu onome što će donijeti ova zima. Razdoblja hladnog vremena mogu donijeti posljedice u različitim aspektima evropske ekonomije. To bi moglo imati dugotrajne učinke na svakodnevni život stanovnika, kao i posljedice na turizam i trgovinu.
Stručnjaci kažu da će na zimsku sezonu uveliko uticati La Nina, okeanski i atmosferski fenomen koji je hladni pandan El Ninu. Tijekom La Nine neuobičajeno niske temperature okeana šire se ekvatorijalnim Pacifikom, što zauzvrat stvara sistem povratnih informacija između okeana i atmosfere koji može uticati na vremenske uslove širom svijeta – posebno na zimsku temperaturu i snijeg.
Klimatolozi kažu da La Nina još uvijek jača i predviđa se da će nastaviti tokom ostatka jesenskih i zimskih mjeseci.
– Očekuje se da će La Nina dosegnuti vrhunac u novembru – rekao je vodeći međunarodni meteorolog AkuVetera Džejson Nikols, dodajući da bi se južna oscilacija El Nina (ENSO) trebala vratiti u neutralnu fazu u januaru. Uprkos toj promjeni tokom drugog dijela sezone, atmosferski uslovi trebali bi ostati slični La Nini tokom cijele zime zbog odstupanja između klimatskog fenomena i promijenjenih vremenskih uslova.
Što to znači za zimsku prognozu za 2022./2023. širom Evrope? Budući da je ovo treća uzastopna zima pod uticajem La Nine, ova sezona može donijeti pregršt sličnosti s prošlogodišnjim zimskim vremenom. Međutim, prognostičari AkuVetera kažu da ova godina sadrži rijedak dio slagalice kojeg posljednjih godina nije bilo.
– Trostruka La Nina dogodila se samo tri puta od početka vođenja evidencije, a posljednja je bila početkom vijeka, od 1998. do 2001. – objasnio je viši meteorolog AkuVetera Alan Repert. Osvrćući se na nekoliko situacija u novijoj istoriji kada su bile 3 zime La Nine zaredom, prognostičari mogu analizirati te jedinstvene godine i upotrijebiti ih za prognozu što bi ova zima mogla sadržavati.
Koliko će biti hladno ove sezone i koja područja mogu očekivati olujne uvjete? Meteorolozi odgovaraju na to u analizi po regijama u nastavku, prenosi Avaz.
Južna Evropa i Balkan biće pogođeni jakim olujama
Prognostičari kažu kako postoje naznake da će opšta oluja ove zime često ciljati južnu Evropu. Lokacije širom Portugala, Španije, južne Francuske, Italije i Balkana imaju veće izglede za pojavu češćih događaja izazvanih kišom i vjetrom nego drugi dijelovi kontinenta. Na neki način, stanovnici od Pirenejskog poluostrva do jugoistočne Evrope mogli su vidjeti neke sličnosti s prethodne 2 godine.
To bi moglo značiti povećan rizik od jake kiše, posebno u jugoistočnoj Francuskoj, sjevernoj centralnoj Italiji i zapadnom Balkanu. Oni koji žive u gradovima poput Venecije u Italiji trebali bi pomno pratiti sve oluje u tom području ove zime zbog ranjivosti svoje lokacije na poplave. Dominantan južni trag oluje diljem Evrope takođe nosi potencijal za više snježnih padavina duž južnih padina Alpa.
Oluje su poznate po tome što donose štetne vjetrove, jake kiše i čak oslobađaju snijeg na višim terenima. Prošle godine mnogi od navedenih olujnih događaja u Španiji i Portugalu dogodili su se kasnije, već u proljeće. Međutim, brojni udari oluje Blas osjetili su se tokom prve polovine novembra u dijelovima istočne Španije i južne Francuske.
Blas je imenovala Agencia Estatal de Meteorologia (AEMET), španska meteorološka agencija, 5. decembra 2021. Oluja je proširila jaku kišu i olujne vjetrove na istočnu obalu Španije prije nego što je prešla preko zapadnog Sredozemlja i donijela dodatnu kišu i vjetar u dijelove Alžira i Francuske.
Snježne padavine
Planinska područja koja bi ove zime mogla imati više snježnih padavina na Iberijskom poluostrvu uključuju Kantabrijske planine, Centralni planinski masiv i Pirenejske planine u sjevernoj i centralnoj Španiji. Nadolazeći obrazac mogao bi dovesti do idealnih razdoblja za skijališta i odredišta za zimski odmor. Međutim, niska područja izvan viših terena takođe će imati šanse za normalne do malo iznadprosječne količine snježnih padavina kako temperature budu padale tokom zime.
Nakon izrazito sušnog ljeta u nekim regijama prinosi usjeva poput kukuruza, suncokreta, šećerne repe, krompira i soje doživjeli su direktan udarac, navodi služba za praćenje usjeva Evropske unije MARS. Stručnjaci su primijetili da su se blaže vrijeme i periodi padavina u nekim regijama dogodili prekasno da bi značajnije koristili mnogim ljetnim usjevima. Izgledi za rast ove zime i nadolazeću žetvu stavljeni su u centru pažnje.
Evropljani su sve više zabrinuti da će suvo tlo i iscrpljeni rezervoari vode širom južne Evrope trebati iznadprosječne zimske padavine da bi se obnovili. Imajući to na umu, zima je obično najkišovitija sezona u ovom dijelu kontinenta, a obrazac pogoduje periodima nestabilnog vremena koji bi mogli pomoći da se ugrozi tekuća suša. No, ne očekuje se da bi nadolazeći olujni uzorak mogao u potpunosti izbrisati sušu. Možda će trebati godine s natprosječnim kišnim sezonama da se nadoknadi trenutni niski nivo vode.
Temperature će ove zime vjerovatno biti blizu normale do malo iznad normale širom južne Evrope. Međutim, razdoblja nestabilnog vremena mogu biti popraćena razdobljima hladnijeg vremena, prema Repertu.
Velika Britanija i Irska mogle bi se suočiti s hladnim udarima
Do početka decembra 2021. dijelovi Velike Britanije i Irske već su osjetili neke uticaje oluja, uključujući oluje Aurora, Arven i Bara. Oluja Arven bila je značajna oluja koja je zarobila 61 posjetioca koncerta u Tan Hill Innu, najvišem pabu u Engleskoj, na nekoliko dana krajem novembra 2021. godine.
Prošle zime, sredinom februara, oluja Eunice donijela je značajnu štetu infrastrukturi širom Velike Britanije. Krov O2 Arene u Londonu bio je jako oštećen zbog ekstremnih udara vjetra tokom tog perioda. Nedles, lokalitet u južnoj Engleskoj, primio je udar vjetra od 200 kilometara na sat za oluje Eunice, što je UK Met Office označio kao najsnažniji udar vjetra ikad zabilježen u Engleskoj. Da bismo jačinu vjetrova stavili u perspektivu, veliki uragan 3. kategorije u Atlantiku ima vjetrove u rasponu od 178 do 193 kilometara na sat.
Ove zime predviđaju se temperature uglavnom blizu normale, s talasima hladnoće koji se mogu podudarati s periodima snježnog vremena.
U gradovima kao što su Dablin i Edinburg ove zime bit će manje snježnih dana nego u tipičnim godinama. Međutim, sva hladna i nestabilna razdoblja u regiji mogla bi imati znatne posljedice s obzirom na stanje potražnje za energijom i troškove povezane s grijanjem domova.
– Biće blagog vremena s temperaturama gotovo normalnim. Međutim, proboji hladnijeg vremena mogu se zadržati u cijeloj regiji na period od 2 do 3 sedmice – rekao je Rojs.
Januar i februar mogu donijeti aktivnije razdoblje u smislu snježnih padavina za dijelove Škotske i gorja s izgledima da će oluje pogoditi područja na sjeveru. U međuvremenu bi južna područja britanskog ostrva mogla zabilježiti gotovo normalnu ukupnu količinu padavina tokom prve polovine zime i manje snježnih oborina nego što je uobičajeno do februara.
Iako se učestalost oluja ove zime možda neće mnogo promijeniti u usporedbi s prošlom godinom, prognostičari kažu da bi moglo biti manje uticaja i da bi intenzitet oluja takođe mogao biti manji.
Sjevernu i srednju Evropu čekaju sušni uslovi
Za razliku od nestabilnog vremena predviđenog za zemlje južne Evrope, lokacije poput sjeverne Francuske, Beneluksa, Njemačke i dijelova Poljske mogle bi imati znatno sušnije uslove.
Uz olujni trend prema regijama na jugu, mnoge će se lokacije širom sjeverne i središnje Evrope suočiti s rizikom da propuste obilne zimske padavine. Dok su jesenske padavine, koje su nedavno već ovlažile područja Francuske, Njemačke i Poljske, bile dobrodošle za sadnju zimskih usjeva, izgledi za sušu zimsku sezonu mogli bi dovesti do izazova za nastavak rasta usjeva i do nižih prinosa u vrijeme žetve.
Dijelovi Francuske i Njemačke mogli bi biti sušniji u usporedbi s lokacijama širom Poljske, kažu prognostičari, uključujući šira gradska područja Pariza i Berlina. Očekuje se da će količine kiše i snijega ove zime biti ispod normale u sjevernoj Francuskoj i Njemačkoj, ali mogu biti blizu normale u Poljskoj. Ovim će područjem dominirati prosječne ili blago ispodprosječne temperature.
Uz manje snijega u prognozi za sjevernu i srednju Evropu raste rizik od hladnog vremena koji smanjuje šanse da zimski usjevi prežive do žetve. Ako na tlo padne minimalna količina snijega i nastupi hladnoća, ozimi usjevi poput žitarica neće imati dovoljno zaštite od prodora hladnog vazduha.
Baltik i Skandinavija u toplijem trendu
Meteorolozi predviđaju zimu topliju od prosjeka u sjeveroistočnoj Evropi i Skandinaviji. Povremeno će biti perioda nestabilnog i prohladnog vremena, no brojni atmosferski čimbenici upućuju na to da će temperature u cijeloj regiji biti toplije, a očekuje se i manje snježnih dana u odnosu na tipične godine.
Ostaje mogućnost da se oluje prošire, s potencijalom da isprva zahvate sjever Velike Britanije, a zatim donesu zimske padavine zapadnim i južnim dijelovima Norveške.
Osim toga, prognostičari su izrazili zabrinutost zbog oluja koje će se kretati prema sjeveru od Sredozemlja i širiti vlagu u Finsku, s obzirom na aktivan uzorak koji se očekuje u južnoj Evropi.
Područja širom južne Švedske, uključujući grad Štokholm, mogla bi propustiti većinu snježnih dana tokom prve polovine zime. Ljubitelji snijega možda će morati pohrliti u područja na istoku i zapadu Finske i Norveške kako bi se izložili snježnim padavinama od decembra do februara.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu