Procjena rizika je, prema najnovijim izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, u Republici Srpskoj zakonski obavezna, i to je posao policajca, koji interveniše nakon prijave nasilja.
U praksi se, međutim, pokazalo da nisu ustanovljeni standardi po kojima bi se rizik procijenio, pa sve zavisi od slučaja do slučaja.
A upravo od procjene rizika zavisi da li će nasilnik završiti u pritvoru i da li će biti izrečene druge zaštitne mjere, poput udaljavanja nasilnika iz stana i zabrane prilaska žrtvi.
Naučna konferencija
O ovom problemu je na naučnoj konferenciji “Usaglašavanje pravne regulative u BiH sa pravnim tekovinama Evropske unije“, održanoj nedavno u Banjaluci, govorila dr Nikolina Grbić Pavlović iz Istraživačkog centra Banjaluka.
Ova stručnjakinja za bezbjednost, koja se specijalizovala za oblast porodičnog nasilja, zalaže se za uvođenje standardizovanih upitnika za procjenu rizika.
– Mnoge policije u svijetu koriste standardizovane upitnike, a na osnovu odgovora na unaprijed određena pitanja, koja nose određen broj bodova, procjenjuje se rizik. To je alat koji pomaže da policijski službenik donese što racionalniju odluku – rekla je Nikolina Grbić Pavlović.
Kako je navela, jedan od modela standardizovanih upitnika je takozvana „Daš lista“, koja se koristi u Engleskoj i Velsu.
Pitanja
Ova lista obuhvata odgovore na pitanja koja su podijeljena u četiri cjeline. U prvoj su pitanja koja se odnose na trenutnu situaciju: na nanesene povrede, strah žrtve i na to da li postoje konflikti oko starateljstva nad djecom.
Drugi set pitanja se odnosi na djecu i izdržavane osobe i na to kako se nasilnik ponaša prema tim članovima porodice. U ovom dijelu upitnika se utvrđuje i da li je žena žrtva trudna.
– Treća grupa pitanja se odnosi na istorijat nasilja, na cikluse nasilja, ljubomorne ispade, prijetnje ubistvom i na to da li je počinilac nasilja naoružan – objašnjava Grbić Pavlović.
Četvrta grupa pitanja se odnosi na samog nasilnika i u ovom dijelu se utvrđuje da li je počinilac nasilja sklon alkoholu, koristi li drogu, ima li kriminalnu prošlost, kakvo je njegovo mentalno zdravstveno stanje i da li je prijetio samoubistvom.
– U svakoj cjelini ostavljena je mogućnost za dodatna potpitanja. Na primjer, ako je odgovor na pitanje da li učinilac uhodi žrtvu pozitivan, ispituje se intenzitet straha žrtve, učestalost uhođenja, te da li počinilac nasilja uništava stvari koje pripadaju žrtvi – rekla je Nikolina Grbić Pavlović.
Bodovanje
Uz odgovore na pitanja, policajac može iznijeti i svoja dodatna zapažanja, do kojih je došao tokom razgovora sa žrtvom i učiniocem nasilja.
– Svi odgovori se boduju. U zavisnosti od broja bodova, učinioci nasilja se svrstavaju u tri kategorije: standardno rizični, srednje rizični i visoko rizični – objasnila je Nikolina Grbić Pavlović.
Ona je dodala da nakon svake procjene rizika slijedi upravljanje rizikom, koje se sprovodi kroz takozvani RARA model i obuhvata četiri opcije.
Prva i najstroža, koji nosi najviše bodova, jeste otkloniti rizik: uhapsiti učinioca nasilja u porodici, odnosno odrediti mu pritvor.
Drugo rješenje je izbjeći rizik, odnosno smjestiti žrtvu u Sigurnu kuću ili na drugu bezbjednu lokaciju, koja nije poznata nasilniku.
Multisektorski pristup
Ako se radi o manje rizičnim počiniocima, ide se na smanjivanje rizika s blažim intervencijama, koje zahtijevaju stalno praćenje situacije i multisektorski rad, kako s nasilnikom, tako i sa žrtvom.
– Četvrta situacija podrazumijeva da se rizik prihvati, ali to znači da se kontinuirano radi reprocjena rizika, da se kontinuirano multisektorski interveniše i da se žrtvi pruža pomoć – zaključila je Nikolina Grbić Pavlović.
Ona je, međutim, podvukla da ni „bodovanje“ nasilnika, pa čak ni njegovo pritvaranje ili mjera zabrane prilaska žrtvi, ne mogu, sami po sebi, biti kvalitetno i trajno rješenje.
Potrebno je da i socijalne službe i lokalna zajednica i organizacije koje se bave borbom protiv nasilja u porodici rade zajedno i uporno na rješavanju ovog ozbiljnog društvenog problema.
– Samo multisektorskim pristupom može se adekvatno uticati na buduće ponašanje učinioca nasilja i zaštiti žrtva. Bez zajedničkog rada svih subjekata zaštite može se djelovati samo trenutno – zaključila je Nikolina Grbić Pavlović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu