U Srpskoj je minimalac 650 KM, a većina radnika u privatnom sektoru zarađuje manje od 500 evra mjesečno. Ima li nade da će se to promijeniti?
U postizborno vrijeme, kada su stranke pobjednice zabavljene kombinatorikom za formiranje nove garniture vlasti, i sindikati pokušavaju da se „ubace u priču“ sa svojim zahtjevima.
Konsultacije
U Srpskoj, gdje će novu vladu predvođenu SNSD-om formirati stari premijer Radovan Višković, budžet za 2023. i Program ekonomskih reformi do 2025. godine usvojeni su po hitnom postupku.
Iako nije bilo nikakvog logičnog razloga za žurbu, cijela priča je završena za nekoliko dana. Ipak, u Savezu sindikata RS tvrde da su uspjeli da se ubace u ovaj „brzi voz“ i pošalju svoje prijedloge.
Svoje zahtjeve su ponovili i na konsultacijama s mandatarom Viškovićem.
Sindikat traži da se, kroz opšti kolektivni ugovor uredi sistem plata kako bi se izračunali koeficijenti i odredile najniže plate za svako radno mjesto u sistematizaciji.
Povuci-potegni oko minimalca
Na ovaj način, ističu, izbjegla bi se zloupotreba minimalca i isplata dijela plate „na crno“, čime su na gubitku i radnici i fondovi.
– To je najbolji način da se Srpska obračuna sa sivom ekonomijom i zaustavi odlazak radnika u inostranstvo. Ako inženjer, zvanično, ima platu od minimalnih 650 KM i dobije još 300 KM u koverti, onda je jasno zašto ljudi odlaze – kaže za Srpskainfo Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS.
Sindikat traži i reformu Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS kako bi oblast rada bila dominantna u ovom ministarstvu. Zahtijevaju i jačanje Inspekcije rada i, naravno, povećanje minimalca u 2023. godini.
Iako Ranka Mišić tvrdi da joj mandatar Višković „nije rekao ne“, pitanje je da li će stari-novi premijer da prihvati ove zahtjeve. Jer, drugim socijalnim partnerima kolektivno pregovaranje i povećanje plata u privredi nije ni na kraj pameti.
Privrednicima dato milijardu maraka
Kad je u pitanju „uplitanje države u privredu“, privrednici u RS su zainteresovani samo za podsticaje, poreske olakšice i slične pogodnosti.
Iz Sindikata podsjećaju da je u posljednje četiri godine iz budžeta Srpske privrednicima dato oko milijardu maraka “živog novca”, plus lokalni podsticaji, povoljni krediti IRB RS i druge beneficije.
Predsjednik Privredne komore RS, Pero Ćorić, nakon konsultacija s Viškovićem poručio je da će Privredna komora i Vlada RS i ubuduće „zajedno raditi da bi se pomoglo privredi da dobro posluje“.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, Saša Trivić, ranije je izjavio da plate u realnom sektoru „nisu stvar političke odluke i da nema šanse da država utiče na njih“.
Trivić dopušta jedino mogućnost da „Vlada izračuna najnižu platu, pošto poslodavci i sindikat ne mogu da se dogovore o tome“. Ali u tom računu, smatra, ne treba pretjerivati.
– Najnižu platu treba malo povećati, ali ne treba očekivati da najniža plata bude 900 ili 1.000 KM, jer tržište na kojem mi poslujemo ne može podnijeti takve iznose – rekao je Trivić.
U FBiH se izborili za veći minimalac
S druge strane, Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, tvrdi da je minimalac od 1.000 KM u Federaciji BiH već „gotova stvar“.
– Na naš prijedlog stari saziv Parlamenta Federacije BiH je usvojio nacrt Zakona o minimalnoj plati, i sada je taj zakon, po kojem je predviđena minimalna plata od 1.000 KM, na javnoj raspravi – podsjeća Šatorović.
Tvrdi da su mu predstavnici stranaka, koje su se dogovorile da će formirati novu Vladu Federacije BiH, čvrsto obećali da će taj zakon biti uskoro usvojen.
– Vjerujem da će radnici u Federaciji BiH već početkom iduće godine imati minimalac od 1.000 KM, što će im pomoći da prežive, bez sumnje, tešku 2023. godinu – kaže Šatorović.
Istina, to nije „onih“ 1.000 KM koje je Sindikat tražio još prije pola godine, jer je u međuvremenu tu nekad primamljivu cifru obezvrijedila inflacija. Ipak, Šatorović je optimista.
– Sa puno optimizma očekujemo formiranje nove vlasti. Nije u pitanju samo minimalac, nadam se da će nova vlast imati sasvim drugačiji pristup prema radnicima, za razliku od odlazećeg premijera, koji je u proteklih osam godina učinio sve kako bi degradirao radnička prava i pogodovao poslodavcima. Najveći rezultat takve vladavine je masovni odlazak radno sposobnog stanovništva u inostranstvo – tvrdi Šatorović.
Otpor poslodavaca
Ipak, veliko je pitanje da li će sindikalci u Federaciji BiH izgurati famoznu „hiljadarku“, jer se i u tom entitetu, kao i u RS, poslodavci žestoko bore protiv povećanja minimalca.
– Najjači je otpor pružaju poslodavci, koji su koristili pogodnosti, pa su plaćali doprinose od mizernih stotinak maraka po radniku. Među takvim poslodavcima, koji štede na radnicima, ima i onih koji su na Forbsovoj listi najbogatijih ljudi u regionu – navodi Šatorović.
Očigledno aludira na Nijaza Hastora i njegove sinove, koji su vlasnici kompanije „Prevent“. Ova porodica je najbogatija u BiH i prema Forbsu je „teška“ skoro 800 miliona maraka.
I u Republici Srpskoj se povećanju plata protive poslodavci čije firme bilježe milionske profite.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu