Osim toga poželjno je i malo sreće u određenim situacijama i naravno pozitivna energija. Sve to je njoj i kompaniji koju vodi donijelo uspjeh.
Telemax je jedna od vodećih kompanija u oblasti obnovljivih izvora energije kako kroz projektovanje i izgradnju solarnih elektrana tako i u proizvodnji vlastitih proizvoda urbanog solarnog mobilijara brenda City Gecko.
Arijana Maksimčuk, dipl.ecc je prva je dobitnica nagrade Dama u biznisu, koju od ove godine dodjeljuje Klub uspješnih žena „Jahorina ekonomskog foruma“, kao i nagrade „Kapetan Miša Anastasijević“, a u intervjuu za Srpskainfo otkrila je kako je počela, te šta ju inspiriše i motiviše.
– Kao što je poznato poslije rata nisu više postojale firme u kojima smo radili i ja i suprug. A moja genetika i naslijeđe od majke koja je bila veliki direktor u svoje vrijeme i moje iskustvo koje sam stekla u beogradskoj kompaniji koja se bavila telekomunikacijama u tim poslijeratnim godinama, a koju sam vodila kao direktor do 2002. godine, mi je bio dovoljan jak razlog da osnivam porodičnu kompaniju 2002. godine i krenem svojim putem u oblasti telekomunikacija i obnovljivih izvora i energetike. Najveća motivacija je naravno moja porodica i naši planovi za budućnost, a najveći izazov su nove tehnologije koje primjenjujemo svih 23 godine postojanja Telemaxa – rekla je ona.
Jeste li se susretali sa ograničenjima i kako reagujete na njih?
Naravno i to imamo svaki dan u poslu i mnogo ograničenja se pojavljuje u radu sa ljudima koji nemaju dovoljna znanja, a i državnim institucijama zbog kojih smo izgubili i vremena i kapitala jer kod nas je parola u državi uvijek da ne može, pogotovo kad su nove tehnologije u pitanju, a na odgovor kako može vrlo rijetko nađete ljude i specijaliste koja imaju rješenja. Ali zato upornost i traženje rješenja je jedini put kako mi prevazilazimo mnogobrojne prepreke koje nam se javljaju svakodnevno i dolaze kao smetnja u poslu, a najčešće ništa nije do naše firme i do naše organizovanosti i brzine već su to uvijek procedure za koje smo vezani kao firma i koje nam usporavaju realizaciju projekata.
Kako reagujete kada vam neko kaže da nešto ne može?
Ne prihvatam naravno, jer ako imam neki zahtjev on je realan i ako mi kažu ne može ili je u pitanju ne znanje ili je neki drugi motiv.Pa onda moramo otkriti šta je i naći rješenje.Tako da ne prihvatam da ne može jer ponavljam nikad ne postavljam nerealne zahtjeve. I smatram da uvijek imamo tri rješenja. I moji u porodici kada ih pripremam za neku moju stratešku odluku naravno uvijek imam otpor i strah od nepoznatog, ali onda više puta imam izlaganje argumenata, pa diskusiju i nastojim da uvijek zajedno donesemo odluku i da shvate suštinu. Ne donosim lako odluke, dosta analiza radim i ne presjecam lako, ali ako uđemo u realizaciju ne prihvatam da nešto ne može da se završi.
Donosite hrabre i ponekad rizične odluke, da li je to teško i može li se izbjeći na putu ka uspjehu?
Da moje strateške odluke koje donosim su uvijek vezane za buduće tehnologije koje želim da primijenim i pravac kojim želim da se razvija firma.To samo po sebi nosi dosta rizika jer u BiH primjena i implementacija novih tehnologija podrazumijeva dosta komplikovanu proceduru koja se najčešće prvi put dešava u institucijama i onda naravno nastaje problem.
Pa tako kad smo izvozili prvi put solarnu pametnu klupu nisu na carini imali šifru pod kojim taj proizvod mogu da ocarine pa smo riješili. Kad smo našu zgradu izgradili niko od institucija nije bio ovlašten da pregleda i primi inteligentnu instalaciju koju smo ugradili u Poslovni centar pa smo i to prevazišli.
Prve građevinske dozvole za izgradnju solarnih elektrana su bile jako dugi i komplikovani procesi i to je trajalo mnogo mnogo duže nego sama ugradnja elektrane i puštanje u rad. Ali sve institucije su već sad mnogo brže i sad to ide dosta brzo, ali je trebalo preko 3 godine za praksu. A za to vrijeme se mijenjaju pravci i dolaze neke druge tehnologije za koje mi nismo kao država spremni sa procedurama.
Jeste li doživjeli neuspjeh ili se pokajali zbog neke odluke?
Ne, jer je činjenica da da nemamo neuspješan projekat ili nezavršen projekat bez obzira na sve komplikacije i poteškoće koje smo imali u realizaciji naših Ugovora i to najčešće ne našom krivicom. I jako sam ponosna na tu činjenicu jer stvarno smo imali jako komplikovane i zahtjevne projekte koje smo radili.
I bez obzira na sve poteškoće opet bih izabrala ovaj put vlastite firme jer to je jedini način na koji mi kao porodica možemo da se ostvarimo i stvorimo ono što mislimo da treba da imamo jer imate veliku slobodu u organizaciji i odlukama, možete upotrijebiti dosta vještina i znanja koje bi vrlo teško mogli primijeniti u drugim okolnostima. Zato uspjeh je još veći i stvara osjećaj ispunjenosti jer ste stvarno nešto napravili i ima naš potpis i naše ime. Ta sloboda i samostalnost nema cijenu. I kad tako postavite stvari na taj način, a ja sam to davno prepoznala kao jedinu mogućnost, onda idete samo naprijed.
Vaša kompanija daje značajan doprinos zelenoj tranziciji o kojoj se sve više govori. Na koji način to radite?
Na više načina. Prvo poštujemo u našem svakodnevnom poslovanju zaštitu životne sredine poštujući i primjenjuju ISSO standard 9001 i 14001 koji posjedujemo, a drugo instalirajući elektrane našim kupcima izbjegnuta je emisija CO2 i to preko 8.000 tona što je značajan podatak našeg doprinosa u zaštiti naše životne sredine jer na našim elektrana je proizvedeno preko 17.000 MWh zelene energije.
Kao treći doprinos naše kompanije zelenoj tranziciji navela bih naše solarne pametne klupe i bus stanice koje proizvodimo pod brendom City Gecko i to u potpunosti od recikliranog materijala kao doprinos boljoj i čistijoj životnoj sredini gdje ispunjavamo sve preduslove da doprinesemo zelenoj tranziciji.
Da li domaće kompanije prepoznaju značaj solarnih elektrana za njihovu samoodrživost?
Naravno privrednici su uvijek okrenuti uštedama i kvalitetnijem poslovanju i prvi val interesovanja 2022.godine je bio izvanredan. Nakon političkih potresa, nakon promjena uslova za kreditiranje obnovljivih izvora od strane banaka i nakon sve veće zauzetosti kapaciteta prenosne mreže privrednici sve više se dvoume da li je dobar trenutak za ulaganje. Definisanje uslova za dobijanje CBAM certifikata bi trebalo da ponovo zainteresuje proizvođače izvoznike koji koriste električnu energiju i imaju dobre preduslove za ugradnju solarnu elektranu da proizvode električnu energiju u svojoj firmi i tako ostvaruju više prednosti. Da ispunjavaju zahtjeve EU tržišta i ostvaruju benefite kod izvoza zbog učešće zelene energije u samoj proizvodnji, kao i kod ušteda koje će ostvarivati solarna elektrana nakon isplate investicije u njenu izgradnju, što je se u praksi pokazalo jako pozitivno i korisno za budućnost firme.
Na koje projekte Telemaxa ste ponosni?
Ima ih dosta i svi su jako različiti po tehnologijama koje smo instalirali. U prvim godinama rada firme uradili smo dosta umreženih velikih IP komunikacionih sistema u sistemima kao što su MUP, Željeznice, bolnice, javne uprave.
Također smo uspješno završili i pustili rad projekat obnove signalno sigurnosnih uređaja na 6 željezničkih stanica na pruzi Doboj – Banjaluka u saradnji sa velikom njemačkom firmom iz te oblasti Thales signalling. Izgradnjom našeg Poslovnog centra Telemax malo smo pomjerili granice u građevinarstvu jer na našem Poslovnom centru ugrađeno je dosta novih materijala i primjenjeno su potpuno novi način gradnje. I to nam je najbolja prezentacija firme jer smo primijenili sve savremene metode gradnje, a i primijenili smo i sve najnovije tehnologije u elektroinstalacijama prezentujući budućim investitorima šta se sve može primijeniti u gradnji objekata. A kako se to savršeno poklapa sa našim sloganom firme „Budućnost Danas“ iskoristili smo izgradnju Poslovnog centra kao praktičan primjer naše strategije i namjera na tržištu.
Moram napomenuti da smo uspješno završili i dva najveća objekta u BiH koji su ogromni po površini i vrlo zahtjevni i kompleksni u izvođenju elektroinstalacija, a koji su potpuno različiti u strukturi i načinu izvođenja. To je Delta shoping mol u Banjaluci i Naklo državni zatvor u Vojkovićima. Zadnje 3 godine smo u potpunosti okrenuti ka obnovljivim izvorima i realizaciji projekata u solarnoj energiji gdje smo pustili u rad preko 10 MW kapaciteta solarnih elektrana, a u toku smo izvođenja još 5 MW u ovoj godini. Također smo jako ponosni na uspjehe u samoj proizvodnji naših solarnih proizvoda City Gecko koje izvozimo u dosta zemalja.
Koji su izazovi sa kojima se susrećete?
Najveći je izazov manjak stručnog kadra i ambijent i okruženje u našoj državi koje ne doprinosi stvaranju bolje radne atmosfere i motivaciji zaposlenih da uče i stvaraju i rade na svom usavršavanju i napredovanju bez obzira koliko se mi, kao poslodavci trudili. Jer ako imate rasturene porodice, ako imate probleme u svakodnevnom životu koji ne doprinose kvalitetnom životu radnika vrlo teško mi to kao poslodavci možemo ispraviti, a to jako utiče na motivisanost u radu od kojeg dosta zavisi uspjeh firme.A sve to dolazi zbog sistema u kojem živimo i nekih novih pravila i načina ponašanja i vrednovanja.
Tako da sve te izazove koji se javljaju u svakodnevnom radu sa radnicima moramo prevazilaziti jer posao mora da ide, a najčešće to radim tako što preuzimam na sebe i vlastitim učešćem i preuzimanjem i radom to završavam, a to znači i preko 15 sati dnevno rada.I to ne radim samo ja već dosta vlasnika firmi sa kojima sam razgovarala jer okruženje u kojem poslujemo ne nudi pomoć već otežava u mnogim situacijama.
Poznati ste po doprinosu osnaživanju i ohrabrivanju žena na liderskim pozicijama, imamo li dovoljno žena na ovakvim pozicijama i šta je ono što blokira žene?
Uvijek sam na raspolaganju da pomognem, ponudim savjet i konkretno da pomognem, što sam više puta i radila i učestvovala na dosta događaja kad sam pozivana jer smatram da iskustvo treba prenositi jer činimo društvo boljim i humanijim ukoliko dobijamo više pozicija za žene i u politici i privredi.
Na žalost u BiH činjenica je da nemamo dovoljno zastupljenosti žena. Ali to je proces u koji se mora vrlo aktivno uključiti cijelo društvo i porodica kao ćelija društva. Tradicija je kod nas jako izražena i tvrdokorna i prisutna u podsvijesti većeg dijela stanovništva oko podjele poslova i navika između muškarca i žene. Ali toliko se toga promjenilo u društvu. I svi zajedno uz pomoć cjelokupnog društva i države moramo raditi na tom pitanju i osnaživanju. Za početak je dovoljno da svako pomjera granice u svom okruženju, što ja i moja porodica činimo.
Gdje vidite budućnost biznisa za 10 godina?
U novim tehnologijama.
Sigurna sam da privatna inicijativa i privatni kapital donose strahovit progres državi u kojoj se stvara. Ovo sve što smo vidjeli da se dešava sa državnim sistemima nije dobro, nije zdravo.
Tako da sam sigurna da put privatnog kapitala ima svoju budućnost. Mi smo tradicionalno kao firma prisutni u novim tehnologijama i imamo uvijek za 5 – 10 godina neke naše ciljeve koje pratimo i koji su nam jako interesantni da bi ih mogli primjenjivati. Najčešće radimo sa svojim kapitalom, prvo to primijenimo kao što smo ovaj Poslovni centar napravili prije 11 godina. I danas mislim da nema nekog ko nas je nadmašio u tehnologijama, materijalima i načinu gradnje Poslovnog centra. Tako isto za naše proizvode ni danas nemamo neku konkurenciju u državi koja se bavi urbanim mobilijarom. Sigurna sam da privatni kapital ima budućnost jer mi imamo vrlo jasna i precizna pravila.
A žensko preduzetništvo, po prirodi brojčanog odnosa muškaraca i žena, će biti sigurno u rastu. Žena u preduzetništvu, odnosno u liderstvu, bi trebalo da bude više, humanije bi društvo bilo. Potpuno drugačiji je ženin prioritet u odnosu na muškarce. Mislim da bi društvo bilo mnogo humanije da to bude, ali tu treba rad i podrška porodice.
Postoje neka pravila nepisana koja stvarno treba da se primijene da bi nešto uspjelo. Prije svega rad na sebi, svakodnevna odricanja i izgrađen sistem.A što se tiče dalje budućnosti privatnog sektora i uloge žene imam veliku dozu optimizma da će se to razvijati i donositi progres i napredak za društvo.
Šta je po vama uspjeh i da li sebe smatrate uspješnom ženom?
Za mene je sretna porodica uspjeh broj jedan, pa deset mjesta praznih.A to je tipično ženski pogled na svijet.
Onda slijedi biznis. Da li sebe smatram uspješnom? Da, zato što mogu sa punim ponosom reći da nemam neuspješan projekat iza sebe. Imam jako teške i vrlo kompleksne projekte koje sam vodila i koje sam uspješno završila bez obzira na cijenu i odricanja koja smo imali i na to ne mogu, a da ne budem ponosna.
Temelj znanja i kapital koji smo mi kao prvi osnivači napravili i koji će nastaviti da koristi i čuva naša druga generacija je također činjenica koja mi stvara veliko zadovoljstvo i sva odricanja se zaborave.
Skoro sam se sastajala sa mojom generacijom iz Gimnazije i shvatili smo da smo doživjeli u jednom životu dva potpuno različita sistema.Niko vas nije pitao, već vi ste se morali snaći ili ste se morali smaknuti sa scene pa se ne snaći. Tako da sve je bilo veliki izazov, ali smo živi i zdravi i idemo dalje, i napredujemo a to je najvažnije.
Mislim da su vrlo turbulentna vremena pred nama. Vi ne možete, kao što mi nismo mogli naš rat izbjeći, tako se ukrajinski ne može izbjeći. Neki prošli sistem koji je trajao 50 godina, to više ne postoji. Vi sad svakih 5, 10 godina imate neke turbulencije na političkim nivoima koji dovode do dramatičnih ekonomskih, potpuno novih okolnosti.
Tako da to prilagođavanje je jedan od osnovnih preduslova biznisa. Jer jednostavno vam se servira i ako ste sposobni, vi ćete odreagovati, ako niste, imate problem. Tako da to mora biti dio u okviru svakodnevnog rada. To vam je jedan od važnijih zadataka ako želite da pratite svoj biznis.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu