Magazin

Atlantiđanske imperije (139): Malinče

Veliki broj odličnih studija napisan je meksičkoj mističnoj tradiciji, a jedna od novijih je “Meksički san” francuskog pisca Žan Mari Gistava Le Klezioa.

FOTO: DRUŠTVENE MREŽE

Le Klezio je i sam dugo vremena živio u Meksiku, koji ga je nadahnuo svojim koloritom i moćnom energijom, pretočenom u nebrojene mitove drevnih naroda.

U prvom dijelu knjige opisuje kako španski konkvistador Kortes lagano, ali temeljno uništava domoroce, onako kako je to zapisano u brojnim izvještajima istoričara Bernala Dijaza ili Bartolomea de las Kazasa. Lukavi Kortes uz pomoć Indijanke Donja Marine zvane Malinče, koja mu je definitivno bila robinja, prevodilac i ljubavnica, uspijeva da vještim pregovaranjem i taktikom “zavadi pa vladaj” prosto posvađa indijanske poglavare velikih gradova.

Mnogostruko jačeg protivnika, božanskog kralja Montezumu, Kortes je bukvalno porazio sa šačicom vojnika. Španac je bez borbe ušetao na dvor astečkog kralja i s njim počeo pregovore. Malinče je prevodila Kortesove riječi veličanstvenom Montezumi, ali na način koji je božanski astečki vladar shvatao kao fatalnu sudbinu.

Iz “Vjerodostojnih izvještaja” Bernala Dijasa se vidi da je zapravo ova Indijanka izuzetne ljepote prosto opčinila dvojicu protivnika, sa jedne strane Kortesa Konkvistadora, a s druge strane moćnog Montezumu. Malinče je znala mitove i božanske priče o kraju svijeta u koje je vjerovao Montezuma. Ona je, kako vjeruje pisac Oktavio Paz, metafora meksičke tragične sudbine. U svom eseju “Sinovi Malinče”, objašnjava da je robinja Marina zapravo Čingada, što znači silovana i zlostavljana žena, da je ponižavana, izmučena i kažnjena od strane Kortesa kao meksički narod čiju metaforu predstavlja. Ona je simbol predaje, ona je lik silovane Indijanke koja se prepušta osvajaču Špancu, a meksički narod joj nikada neće oprostiti izdaju.

Montezuma je vjerovao u riječi proroka koji su nagovijestili kraj Astečkog carstva i dolazak bijelih osvajača sa mora, na šta ga je podsjećala Malinče. Bijeli osvajač Kortes jeste došao sa mora sa svojom malom flotom. Okrutni Montezuma, ubijeđen da je došao kraj svijeta za Asteke, prosto je propustio Kortesa u veliki grad Meksiko Tenoćtitlan. Dopustio je da ga Kortes bez borbe zarobi i da se nad njim iživljava.

Nešto kasnije carstvo Asteka konačno je predao Špancima njegov sin Kuautemok i ugasio istoriju ovog moćnog naroda. Najnevjerovatnije od svega je da se proročanstvo u koje je vjerovao Montezuma zaista i ispunilo; bio je to definitivno kraj svijeta za Asteke. Lijepa Malinče im je zaista zapečatila sudbinu.

(Nastaviće se)