Austrija je prošle godine odobrila 21.000 zahtjeva za azilom i samo 2.900 dozvola za boravak stranih radnika.
– Moramo donijeti mjere koje bi dovele do toga da magnet za doseljavanje u Austriju ne bude socijalni sistem nego tržište rada – rekla je ministarka integracije i porodice Suzana Rab (ÖVP) za dnevnik Di Prese.
Austriji su potrebni doseljenici, ali je trenutno primjetan “pogrešan oblik doseljavanja”, dodala je.
Po njenim riječima, Austrija bi po uzoru na Dansku mogla uvesti sistem socijalne pomoći za strance tek nakon pet godina boravka u Austriji, pri čemu bi visina podrške bila povezana s uspjesima prilikom integracije, posebno učenjem jezika.
Zeleni, koalicijski partner ÖVP, odbacuju planove narodnjaka.
– O smanjenju socijalne pomoći ne želimo raspravljati. Ona zavisi od toga je li ona nekom potrebna ili ne, a ne o tome koliko dugo neko ovdje živi – rekla je portparolka stranke za integracijska pitanja Faika EL-Nagaši za Euraktiv.
Prema najnovijim podacima Austrijskog zavoda za statistiku, u državi je 2022. porastao broj stanovnika s migracijskom pozadinom na 26,4 posto.
Građanima sa migracijskom pozadinom se smatraju oni čiji su roditelji rođeni van Austrije.
Na prvom mjestu po zemlji porijekla je Njemačka, a slijede Rumunija, Turska, Srbija i Hrvatska, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu